Zapostavljeno arheološko nalazište kod Kloštra Podravskog


Arheološko nalazište nalazi se otprilike sjeveroistočno od Kloštra na pješčanom brežuljku nedaleko od ceste prema Podravskim Sesvetama na oko 120 metara nadmorske visine. Podžupanija belovarska prema dopisu arheološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu poslala je 1885. godine na teren Milivoja Vežića da pogleda o čemu se radi. Prethodno je dojavljeno da su pastiri pronašli razne nalaze (prstenje, naušnice…), a vlasnik trgovine u Kloštru Josip Nöthig sam je na lokalitetu kopajući naišao na okomito stojeće kosti goljenice i bedara. Vežić je pronašao neke nalaze a krajem listopada na mjesto se uputio i profesor realne gimnazije u Bjelovaru Gustav Fleischer, koji je iskopao 9 grobova s raznim nakitom. Sljedeće godine na nalazištu je iskopavao i ravnatelj muzeja arheolog Šime Ljubić, ali o tome nije napravio nikakve bilješke niti je objavio kakav članak. Pribavio je novac pa je Fleischer nastavio iskopavanja 1886., a sljedeća su obavljena 1890. godine. Na kraju je istražen tek manji dio nekropole, vjerojatno tek 15-ak kosturnih grobova, i prikupilo se podosta srebrnog i brončanog nakita (prstenje, ogrlce, privjesci) od staklenog zrnja, praporaka i karičica. Nalazi pripadaju ranoj fazi bjelobrdske kulture. Nažalost, već tijekom iskopavanja nalazi su izdvojeni od grobova i povezani u tipološke skupine pa nije poznato kojem je grobu određeni predmet pripadao. Otprilike u isto vrijeme iskopavalo se i u Bijelom Brdu kod Osijeka, nekropoli koja je kasnije podarila naziv tom kulturološkom krugu kontinentalne Hrvatske od 10. do 13. stoljeća. Tek rijetki poznavatelji tog razdoblja upoznati su s činjenicom kako su prvi grobovi istraženi upravo u Kloštru. U posljednje vrijeme Muzej grada Koprivnice, u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu i pojedincima iz Podravskih Sesveta, nastoji nanovo ubicirati ovo vrijedno nalazište jer saznanja o njegovom točnom položaju ne postoje.

Izvori: ČIMIN, Robert. „Povijest arheologije u Podravini (1880. – 2014.)“, Podravski zbornik, Koprivnica, 2014.; BRUNŠMID, Josip. „Hrvatske sredovječne starine“, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, sv. VII, Zagreb, 1904.; VEŽIĆ, Milivoj. “Dopis“. Viestnik hrvatskoga arkeologičkoga družtva,  god. VII, Zagreb, 1885.

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine