Naglim povećanje stanovništva u Molvama javila se potreba za gradnjom nove župne crkve, jer je postojeća na groblju bila posve mala za tadašnje potrebe. Gradnja današnje župne crkve u Molvama započela je na pješčanom brijegu Krbuljin nastojanjem zapovjednika Đurđevečke pukovnije Ignaca Čivića Rohrskog (1804. – 1865.), velikog Marijinog štovatelja koji je često hodočastio u Molve. Čivić je dao izraditi nacrte crkve kod uglednog vojnog arhitekta Franje Kleina, a gradnja je započela za vremena župnika Josipa Đikete (1805. – 1871.), rodom iz Đurđevca. Gradnja je trajala 10 godina, a završio ju je župnik Franjo Drobčec 1863. godine. Tijekom gradnje selo je u više navrata prikupljalo novac i žito a Molvarci su besplatno davali težake poslove i podvoz. Zbog pošasti stoke gradnja je čak prekinuta na dvije godine. Zbog učestalih davanja Molvarci su jedva odvajali za gradnju, pa su svojim novčanim prilozima pomogli zagrebački nadbiskup Juraj Haulik i sam kralj Franjo Josip. Nije ni čudo jer je u to vrijeme u Molvama bilo samo 140 kuća. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u nebo iznutra je dovršena 1862. godine, te posvećena 9. studenoga. Dugačka je 43, a u križu široka 27 metara i sa zvonikom visokim 45 metara, te glavnim i dva pobočna oltara. Tako novopodignuta crkva na brijegu i s visokim zvonikom i danas dominira ovim dijelom Podravine. Zagrebački slikar Marko Antonini oslikao je crkvu sa 26 fresaka, od kojih svaka ima više od 5 metara kvadratnih, a slikar Josip Prokš iz Beča oslikao je prozore kod velikog oltara i svetište, te obnovio tri žrtvenika, od umjetnog mramora. Čudotvorni kip Majke Božje prenesen je iz stare crkve u novu, gdje je bio sve do 1901. godine, kada ga je u novosagrađenu kapelu na mjestu srušene stare crkve vratio tadašnji župnik Blaž Tomašić.

Izvor: JALŠIĆ, Draženka. Povijesni zapisi i legenda o štovanju čudotvorne Majke Božje Molvarske; PETRIĆ, Hrvoje. Pregled povijesti Molvarske Podravine, Župa i općina Molve. Izabrane teme, Molve, 1998.