Do doseljenja postolara Matije Kroga (Škarićevo / Krapina, 22. I. 1893. – Veliki Grđevac, 13. IX. 1957.) 1919. godine u Đurđevcu nije zabilježen nijedan komunist ni bilo kakva komunistička aktivnost. Krog se nakon sudjelovanja u Prvome svjetskom ratu stavio u potragu za poslom, pa se zaposlio u postolarskoj radionici Franje Holera. Holer je njime kao radnikom bio zadovoljan. Zato ga je krajem 1920. godine poslao na jednogodišnje usavršavanje u Zagrebu, gdje se ovaj upoznao s komunistima i komunističkim pokretom. Završio je marksistički tečaj i učlanio se u partiju. U međuvremenu su vlasti organizirale otpuštanje s posla svih komunista, pa i Kroga. U proljeće 1921. godine Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) uputila ga je ponovno u Đurđevec, kao jedno od mjesta gdje komunisti nisu djelovali, da ilegalno širi komunističke ideje i političku aktivnost, budući da je partija bila zakonom zabranjena. Zadatak mu je bio okupiti nekolicinu istomišljenika u Đurđevcu, uglavnom ratnih povratnika iz ruskog zarobljeništva, koji su se tamo upoznali s komunizmom. U Đurđevec je stigao krajem svibnja i uspio se zaposliti kod postolara Stjepana Duplića. U radionici je među radnicima propagirao partijske ideje, a tu su se sastajali prvi simpatizeri: Bolto Dobravec, Ante Rončević (Kalinovac), stolar Vjekoslav Hloušek, tipograf Alojz Kašner, Mavro Han, Josip Batak, i još neki. Tako je do jeseni okupio deset aktivista i osnovao povjereništvo Nezavisne radničke partije Jugoslavije (komunista), kako se tada partija zvala. Grupu su činili uglavnom doseljeni radnici i obrtnici. Mještani su ih zvali socijalistima i frenderima i nisu bili omiljeni među pukom. Nakon toga Krog je uhićen 1923. godine a u stanu obavljen je pretres, pa su mu oduzeli neke knjiga i literaturu, ali neke konkretnije dokaze nisu pronašli. No vlasti su dobro znale da su komunisti, pa su ih nadalje držale pod prismotrom. U ilegali su potom osnovali kotarsko povjereništvo NRPJ(k) s ciljem širenja komunizma i na okolna mjesta. Orijentirali su se na sindikalne podružnice i na ljevičare članove ostalih stranaka, posebno HRSS-a u Đurđevcu. No zakonska zabrana NRPJ(k)-a 1924. godine totalno ih je potisnula. Članovi povjereništva na čelu s Krogom bili su: Luka Horvat Cabajko, Mijo Kolar Ptica (Šemovci), Mavro Han, Alojz Kašner, Ivan Tomerlin, Bolto Dobravec i Dragutin Vrhovski. U tom razdoblju, ali ne pod partijskim imenom, nisu uspjeli proći s kandidacijskim listama na trima izborima za parlament. Zbog privatnih razloga, ali i naredbe partijskog rukovodstva, Krog se odselio u Veliki Grđevac. Grupa se još više povukla u ilegalu, a pogotovo nakon šestosiječanjske diktature 1929. godine. Komunističko djelovanje u Đurđevcu ponovno se javlja tek nakon 1935. godine i popuštanja represije.

Izvori: VELAGIĆ, Savo. Matija Krog i radnički pokret u Đurđevcu i okolici, Podravski zbornik 83, Koprivnica, 1983.; KUDUMIJA, Mato. Partizanski dani, Đurđevac, 1964.