Slabljenjem Osmanskog Carstva u zapadnim dijelovima Podravine dolazi do intenzivnog rasta broja stanovnika već u prvoj polovici 17. stoljeća. Na drugoj strani, istočniji će krajevi bliži osmanskom području, znatnije povećanje broja stanovnika osjetiti tek u drugoj polovici 17. stoljeća. Početna faza ponovnog većeg naseljavanja Virja (Prodavića) može se smjestiti između 1638. i 1659. godine. Broj stanovnika 1659. godine procijenjen na 980-1250 raste do 1680. godine na oko 1775, a te je godine popisano 317 kuća. Selo Molve obnovljeno je najvjerojatnije u prvoj polovici 17. stoljeća, a župa je osnovana 1665. godine. Uz važnu utvrdu Đurđevac počelo se stvarati civilno naselje oblikovano na povišenim dijelovima okolnog močvarnog područja. Iz godine 1611. sačuvan je jedan izvještaj o stanju utvrda na slavonskoj granici u kojem o Đurđevcu piše: “Dravske su vode toliko porasle da su se razlile sve do Đurđevca, pa je utvrda i naselje plivalo usred vode kao kakva dva mala otoka. Voda je odnijela i mlin na potoku. Postoji mogućnost da je tamošnja župa obnovljena još 1614. godine. Ponovno naseljavanje se moralo dogoditi do sredine 17. stoljeća. Godine 1659. Đurđevac je najvjerojatnije imao oko 200 kuća, a 1680. godine ima 206 kuća, a u sastav župe su spadala sela: Mičetinec, Čepelovec, Šemovec i Kalinovec. Prostor istočno od Đurđevca nije imao kontinuitet naseljenosti. Vojnokrajiške vlasti su također organizirale naseljavanje prostora istočno od Đurđevca. Za obnovu sela Kalinovac kod Đurđevca postoje nagađanja da je to bilo 1636. godine, ali se naseljavanje svakako dogodilo do 1639. godine. Do 1671. godine je naseljeno i selo Brod na Dravi, a potkraj 17. stoljeća selo Kloštar, a u obnovljenom je selu 1702. godine osnovana župa. Selo Pitomača je najvjerojatnije osnovano oko 1685. godine, a tamo se 1710. godine također ustrojava župa. Za selo Sesvete imamo u prijepisu sačuvanu ispravu o naseljavanju ovog naselja datiranu 19. rujnom 1695. godine. U posljednjem desetljeću 17. stoljeća bilo je naseljeno cijelo zemljište zapadno i sjeverozapadno od Virovitice, odnosno prostor nekadašnje „ničije zemlje“. Tako su naseljena sela: Gradac (Stari), Turnašica, Sedlarica, Pitomača, Otrovanec, Kladare, Sesvete, Dinjevec, Kloštar, Kozarevec, Katalena, Prugovec i Čepelovec. Naseljavanje tog zemljišta je počelo od Đurđevca i postupno se širilo na istok. Posljedica je toga naseljavanja sa zapada na istok bila ta, da su istočnija naselja dobivala nove koloniste i iz zapadnijih već nastanjenih mjesta. Od drugih struja valja spomenuti onu sa lijeve strane Drave iz starih hrvatskih naselja od Brežnice (Berzencze) i Bobovca (Babocsa) do Šikloša. Po predaji su otuda došli mnogi naseljenici na tlu od Đurđevca do Sopja u Slavoniji. Eventualno postojeće muslimansko stanovništvo na krajnjem istoku đurđevačkog dijela Podravine se iselilo, a Vlasi su se naselili u kraj oko Črešnjevice. Iseljenika iz Podravine je bilo i 1698. godine u podravskom dijelu Slavonije. U Valpovu je bilo doseljenika iz Koprivnice, u Sv. Đurađu iz Đurđevca, u Virovitici iz Virja.

Izvor: PETRIĆ, Hrvoje. „O nekim aspektima odnosa gospodarstva, ljudi i okoliša u sjevernom dijelu Križevačke županije i Varaždinskog generalata (Podravini) tijekom 17. stoljeća“, Podravina, vol. VI, br. 11, Koprivnica, 2007.