Održavanje reda i čistoće na seoskom gospodarstvu krajem 19. stoljeća


Na koji su način održavani red i čistoća u to vrijeme nemoguće je znati bez zapisa. U tome nam je donekle pomogao učitelj u Đurđevcu Milan Poljak. Donosimo podatke iz njegovih novinskih članaka iz 1896. godine. Govorio je na primjeru kuma Stjepana i njegove supruge: „Stevina žena dobro odgaja djecu, tri puta godišnje temeljito čisti kuću, prije Uskrsa, Duhova i Božića. Stijene i strop svaki mjesec opraši ometačom od svinjskih čekinja, a pod i prozore svaki tjedan vodom, lugom i sapunom ribala, mela sobe svaki dan a poslije suhom krpom obrisala pokućstvo i slike, slamnjače tri put godišnje punila novom slamom, posteljinu je presvlačila svakih 8-14 dana. Kum Stevo smeće baca na gnoj, kosti spali i s pepelom gnoji, ne drži mladinu (perad; op.a.) vani, sagradio je kokošinjce, čisti kokošji gnoj za vrt, ne suši obojke u sobi, nezdravo je, ni rublje jer postaje crno i prašno. Odredio je da se zimi bar jednom mjesečno okupaju, a rublje mijenjaju svaki tjedan. Dobro radi u polju i goricama. Bistri vino bjelanjkom, ima uredne bačve, a ne kao neki koji u zelenjak (kaca za kupus; op. a.) stavljaju grožđe. Podrum je pregradio, u jednoj polovici drži bačve s vinom, a u drugoj namirnice“ Pored toga hvali njegovu ženu da je dobra gazdarica, štedljiva, čista, uredna, strpljiva, nabožna, napredna… Tome dodajemo i detalje etnografskog istraživanja Vesne Peršić Kovač. Zemljani kuhinjski pod svakodnevno se meo sirkovom ili rijetko brezovom metlom a podove od dasaka najmanje jednom tjedno trebalo je ribati četkom i lugom. Kuhinjski pod od dasaka redovito se od masnoće čistio vrućom vodom u koju je dodan ocat ili lug. Osobito se to radilo nakon kolinja. Tabla na peći čistila se svake subote i prije većih blagdana šmirglom a potom premazivala mješavinom masti i čađe, ili šparebiksom, kupovnim sredstvom. Zdele su se prale u vajglinu vrućom vodom i zdelopračom (platnenom krpom). Veliko posuđe od gusa opkuvavalo se u lugu u kotlu ili ribalo krpom i pijeskom. Svake subote i prije blagdan djevojke i snahe mele su dvorište i ulicu. Jednom godišnje presušala se roba na suncu (odjeća, platno, posteljina, blazine, jastuci…) na kakvim daskama, na ljestvama, drvima i sl. U proljeće, obično za vrijeme korizme, vapnilo se stajne (prostorije u kući) i staja. Osim toga obnavljao se zemljani pod u kući nanošenjem smjese gline, vode i pljeve, kojom su se zaravnavala udubljenja i oštećenja površine poda.

 

notez prostor 176; katalog zdravstvo kc 49, 51

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!