Krčenje šumskog zemljišta


Na području današnjih konaka što se prostiru od Peskov do rijeke Drave nekad su prevladavale šume u kojima su Virovci i Đurđevčani napasali svoju stoku. Krajišek vojne vlasti naredile su na određenim parcelama porušiti šume a zemljište su dali graničarima na uživanje. No prije toga trebalo je iskrčiti šikare i počupati trčke (panjeve) i žilenje (žilje) da bi se zemlja mogla obrađivati. To je bio jedan od najtežih poslova. Panjeve su otkopavali, pilili i sjekli žile, te čupali iz zemlje. Vjerojatno su im za taj posao služili i volovi. Sve iščupano odvlačili su na hrpe i spaljivali nagodinu. Spaljivanje je znalo trajati i po mjesec dana, danonoćno, a vatre su se nadaleko vidjele, pogotovo noću. Nisu krčili cijelu površinu odjednom nego prvo slabije zarasle dijelove koje su prve privodili ratarskim kulturama, a potom su krčili preostale. Niže terene ostavljali su za livade a povišenije za oranice. Ove površine kasnije su postale vlasništvo onih ljudi koji su ih dotad obrađivali. Čim se očistila manja površina prišli su pripremi tla za sjetvu kukuruza. Orati se nije moglo zbog preostalog žilja, pa su zemlju nakapali motikama i slagali u slogove poput oranja. Pritom su istovremeno vadili preostalo žilje. Tako se radilo iz godine u godinu sve dok se tlo nije očistilo da se moglo orati. Takve terene krčili su i blizu naselja. Stari zapisi govore da je u okolici Virja bilo podosta šume, za razliku od danas, a do otprilike 1840. godine sve je iskrčeno i pretvoreno u oranice i livade. S jedne strane ljudi su bili zadovoljni jer im je zemlja ostala u trajnom vlasništvu, ali su kasnije jadikovali jer se pokazao nedostatak ogrjevnog i građevnog drva. Na mukotrpno krčenje danas nas podsjećaju brojne lokacije širom Podravine koje narod zove Krčevinama. Nedaleko od Đurđevca prema Čepelovcu nalazi se predio zvan Pod krčom.

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine