Franjo Viktor Šignjar rođen je 20. ožujka 1882. godine u Virju. Nakon završene osnovne škole u Virju i i dva razreda gimnazije u Bjelovaru školovanje je nastavio na Učiteljskoj školi u Zagrebu. Kao učitelj radio je Brodu na Kupi, Brinju i Virju. Od 1908. godine predavao je na višoj građanskoj školi u Otočcu, a od 1912. godine na preparandiji u Petrinji. U međuvremenu je završio privatnu maturu na gimnaziji u Zagrebu, te se upisao na Tehnički fakultet u Grazu, gdje je završio dva semestra. U nedostatku novca za daljnje školovanje vratio se u Virje, a budući da je imao sklonosti i dara za slikarstvo, upisao se na Umjetničku akademiju u Zagrebu, koju je završio 1914. godine. Nakon sudjelovanja u Prvome svjetskom ratu nastavio je raditi u školi u Virju, a od 1920. godine do umirovljenja bio je ravnatelj škole. Ostao je zapamćen ponajprije po predanom prosvjetnom radu u virovskoj školi, a u tom razdoblju najviše se posvetio slikarstvu. Ponajviše je slikao pejzaže i motive iz prirode. Putujući po raznim stranama domovine sakupljao je narodne vezove, stvorivši veliku zbirku. Pored toga, pisao je i pučke drame, komedije i humoreske, od kojih su pojedine javno izvedene. U kalendaru Zadrugar objavio je drame: Sjednica zemljišne zajednice (1930.), Virovska deputacija u Zagrebu (1931.), Daleka svjetlost (1934.) i Mladi i stari (1938.), u časopisu Narodna svijest dramu Velika briga i mali ljudi (1936.), a u Oku dramu Varnice (1933.). Objavio je i humoresku Vodeni bik u virovskom Podravcu (1941.). Razne članke objavio je u Narodnim novinama (1913.), Svjetlosti (1925.), Novoj školi (1925.), Narodnoj umjetnosti (1931.) i Gospodarskim novinama (1938.). Ostao je i zapažen njegov rad u virovskim kulturnim društvima. Za pedagoški i društveni rad nagrađen je odličjem sv. Save. Umro je 11. veljače 1966. godine. Danas osnovna škola i jedna ulica u Virju nose njegovo ime.