Pasja vira! – psovka u Đurđevcu iz 1682. godine


Najstarije podatke o psovanju u Đurđevcu nalazimo u zapisima kanonskih vizitacija đurđevečke župe u kojima su vizitatori davali opis stanja župe i života vjernika od sredine 17. stoljeća. O samoj psovki progovorio je đurđevečki župnik Jakov Štrukelj koji se 1682. godine požalio vizitatoru da mnogi njegovi župljani u srdžbi običavaju reći: Pasja vira! Te su riječi u to vrijeme predstavljale čin bogohulstva i vrijeđanja same Katoličke vjere. Odakle ta psovka u Đurđevcu? Sigurno je da nije potekla od Đurđevčana jer oni nikada nisu govorili riječi pas i pasja, niti ikavsku riječ vira, jer one ne spadaju u đurđevečki kajkavski govor. Vjerojatno je ova psovka pristigla preko bosanskih Osmanlija ikavaca koji su bili naseljeni u okolici Virovitice i na ostalom pograničnom području, s kojima su Đurđevčani zasigurno bili u kontaktu međusobno trgujući, premda su se često sukobljavali. O tome piše hrvatski prosvjetitelj Matija Antun Relković, koji smatra da su psovku Slavonijom raširili Turci, dok su neki drugi ovaj proces nazivali turčenjem. Da su Đurđevčani zaista bili u kontaktu s ikavskim Hrvatima dokaz su i ikavske riječi u đurđevečkom kajkavskom govoru: sinokoša (sjenokoša; i danas se koristi) i divojka (zastupljena u starim narodnim napjevima).

O spomenutoj psovki doznajemo iz zapisa fra Bone Benića u ljetopisu sutješkoga samostana o događajima iz 1741. godine u Visokom u Bosni, u kojem jedan musliman viče: Ha, pasja viro, ti li ćeš Turke u kaure predati! Drugi je primjer u kojem Des Fossés, službenik francuskoga konzula Davida u Bosni na početku 19. stoljeća, koji u knjizi Putovanje u Bosnu 1807. i 1808. godine piše o franjevcima: Nestrpljivi su prema inovjercima, posebno prema pravoslavnima, jer njihovu popu dobace pasja vira, pa onda dobiju jednak odgovor. Kako vidimo, njome su se služili svi stanovnici Bosne, od muslimana do kršćana. Po svemu je sudeći na taj način ova psovka došla i do Đurđevca.

 

Opširnije u: MIHOLEK, Vladimir. „Psovke, vulgarizmi i riječi rugalice đurđevečkoga kajkavskoga govora“, Podravski zbornik 2020, Koprivnica, 2020.

 

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine