Nemili događaj koji je obilježio hrvatsku povijest 19. stoljeća dogodio se u Zagrebu 29. srpnja 1845. godine kada je na trgu svetog Marka u političkom sukobu stradalo nekoliko desetaka osoba. Riječ je o sukobu koji je izbio između pristaša dvije političke stranke toga doba – Narodne stranke (u kojoj su bili ilirci) i Horvatsko-vugerske stranke (pogrdno nazivani mađaronima) prilikom proglašenja izbornih rezultata za restauraciju, odnosno namještanje nove uprave tadašnje Zagrebačke županije. Ilirci su bili nezadovoljni izbornim rezultatima prema kojima su mađaroni odnijeli pobjedu te su započele demonstracije. Na okupljene građane u središtu grada zapucala je vojska te je na mjestu usmrćeno 13 osoba, a više desetaka ih je ranjeno od kojih je još 6 njih podleglo ranama. Žrtve su pokopane na Jurjevskom groblju u Zagrebu, a kasnije su njihovi posmrtni ostaci prenijeti na Mirogoj gdje je postavljen i monumentalni spomenik sa skulpturom usnulog lava.

Među Srpanjskim žrtvama je i Matija Zubanović iz Virja. On je tada bio učenik klasične gimnazije u Zagrebu. Rođen je u Virju 11. veljače 1827. godine u obitelji obrtnika lončara Ivana i Ane Zubanović rođ. Kečkeš. U Zagrebu se školovao za svećenika kao i njegov stariji brat svećenik Petar Zubanović (1823.-1881.). Obiteljskim je vezama bio povezan i sa svećenikom Matijom Belobrkom (1891.-1877.) koji je kasnije postao zagrebački kanonik.

Matija  Zubanović je u imao 18 godina kada je ubijen na trgu svetog Marka u Zagrebu i bio je završio drugu godinu humanističkih studija. Hitac iz puške vojnika carske vojske odmah ga je usmrtio, a pokopan je u kripti franjevačke crkve u Zagrebu. Stoga se njegovo ime ne nalazi na spomeniku Srpanjskim žrtvama na Mirogoju jer nije ondje pokopan.