Šumari Mihaldinci iz Ždale


Josip Mihaldinec
Martin Mihaldinec

Kako je Podravina bogata šumama, tako je bogata i brojnim lugarima i šumarima, još od krajiškoga doba. Upravo smo na našim stranicama o mnogima govorili. Primjerice, Đurđevčan Ivan Kolar dogurao je 1909. godine do kraljevskoga šumarskog nadsavjetnika. Bila je to najviša čast koju je dotad postigao jedan hrvatski šumarski stručnjak. Zato ćemo njima u čast pozornost obratiti na nekoliko šumara iz ždalske obitelji Mihaldinec. Najstariji od njih, Martin Mihaldinec (1864. – 1962.), bio je čuvar šume i nadlugar. Uglavnom je radio pri šumariji Gola. Zanimljivo je da je dvije godine radio na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine, vjerojatno na pripremi hrvatskih paviljona građenih od drva, za što mu je na ruku išlo poznavanje mađarskoga i njemačkoga jezika. U struci je radio do 1932. godine, kada je umirovljen. Lugarom je postao i njegov brat Vid Mihaldinec (1880. – 1952.), koji je cijeli radni vijek proveo u šumama pitomačke šumarije. No, šumarima su postala i njihova djeca. Riječ je o Martinovu sinu lugaru Josipu Mihaldincu (1897. – 1972.).

Vid Mihaldinec
Stjepan Mihaldinec

On je od 1920. godine radio punih 30 godina pri Šumariji Đurđevec. Bio je zaposlen u Lugariji Crni Jarki u svojstvu nadzornika šuma, rasadničara i revirnika. Koliko je bio omiljen govori i uzrečica vezana uz njega: Crni jarki na četiri ćoška kuda se šeće Mihaldinec Joška. I Vidov sin Stjepan (umro 1977.) krenuo je u šumare. Navodi se da je radio kao lugar i manipulant pitomačke i đurđevečke šumarije. Josipova dva sina također su išla su očevim stopama. Branko Mihaldinec 1922. – 1982.) bio je lugar i rasadničar u Šumariji Kloštar Podravski. Osnovao je rasadnik Limbuš i surađivao s prof. dr. sc. Antom Krstinićem sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu na kloniranju vrbe kloštranke. Drugi sin Đuro (1923. – 1997.) bio je zaposlenik Šumarije Pitomača kao lugar i manipulant. Pored toga, završio je i vojnu akademiju te je kraj Drugoga svjetskog rata dočekao kao domobranski časnik – natporučnik veze, ali mu nakon rata čin nije priznat, pa je bio prisiljen raditi u šumarskoj struci.

Izvor: http://imenik.sumari.hr/index.asp

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine