Školski prostor namijenjen brojnoj djeci u Virju i Đurđevcu nakon razvojačenja bio je više nego skučen. Nastava se održavala u raznim nenamjenskim zgradama i gradnja novih školskih zgrada bila je i više nego neophodna. Virovci su u toj nakani uspjeli 1894. godine, dok su Đurđevčani svoju novu školsku zgradu dobili tek 1963. godine. Nastojanja Virovaca oko gradnje pokrenuta su 1880-ih zalaganjem školskog ravnatelja Stjepana Štefanova i općinskog poglavarstva jer je, primjerice, 1888. školu pohađalo preko 500 učenika, a 1894. godine njihov se broj skoro udvostručio. Molbe su pisane na sve strane, ali očekivanog pomaka nije bilo sve dok se u to nije uključio kotarski predstojnik Stjepan Kenfelja, a pogotovo njegov nasljednik Milan Brezinšćak. Još za Kenfeljeva upravljanja kotarom pripremljeno je 300.000 komada opeke i 20.000 komada crijepa. Novcem i građom pridružila se i Imovna općina đurđevečka, a općinsko poglavarstvo odlučilo je podići zajam od 25.000 forinti. Virovci su se obvezali pripremiti vapno i pijesak. No ni toga ne bi bilo da se nije interveniralo kod predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu dr. Izidora Kršnjavog u Zagrebu. Gradnja je započela 1893. a zgrada je dovršena 28. rujna 1894. godine. Školu je na velikoj svečanosti blagoslovio virovski župnik Josip Hiter. Napisana spomenica škole u čaši stavljena je u dvije limene kutije i postavljena u temelje na sjeverozapadnoj strani zgrade. Najposlije, 11. kolovoza 1895. godine priređena je velika svečanost u čast cijenjenog gosta predstojnika dr. Izidora Kršnjavog, koji je došao pogledati virovsku „ljepoticu“. S njime su doputovali i zemaljski školski nadzornik Antun Cuvaj, županijski tajnik Ivan Žigrović, županijski školski nadzornik Mita Nešković i kotarski predstojnik Milan Brezinšćak. Školska zgrada i danas krasi središte Virja. U Njoj je smještena Narodna knjižnica i Zavičajni muzej.