Ribice nemaju veze s ribama jer govorimo o pogačicama, starinskom kolaču od najjednostavnijeg tijesta. Virovci ih zovu pogačicama, a ribice su zovu samo u Đurđevcu. Nije poznato odakle taj naziv potječe. Neki ih zovu kelešice. Za miješenje tijesta uzima se cvajer i drajer (brašno 2. i 3. klase), ili brašno od pšenice mljevene na kamen. U pregršt brašna stavi se malo soli i mlakog mlijeka, i umijesi dok se ne pojave mjehurići. Tijesto se rasuče sukačom, premaže mašću, preklopi, i tako nekoliko puta da liči na lisnato tijesto. Tako razvaljano reže se na pačetvorine ili se prave okrugle pogačice pomoću plejnatoga modlina ili kupice (šire čaše). Zato se zovu kupičnaki. U Đurđevcu su pak kupičnaki kolači od istoga tijesta ali miješenog s kvasom. Izrezani komadi metnu se v namaščeno tigajno, a s gornje strane popikaju se vilicom. Ribice z očvirki su pogačice u čije se tijesto umijesilo očvirke (čvarke). U obzir su dolazili sitni komadi čvaraka, odnosno droptijne. Jele su se radnim danom, u polju, vinogradu, dok se je kukruz luščil, z moštom, ili u one dana kad je na jelovniku bilo kakvo jušnato (jušno) jelo.