Željezo kao materijal kojim su naši preci kroz više povijesnih razdoblja oblikovali predmete korištene u svojoj svakodnevnici oduvijek je plijenilo pozornost stručne i znanstvene javnosti na čitavom europskom kontinentu. Dobivanje željeza iz željezne rude koja se nalazi u prirodi zahtjevan je postupak koji je podrazumijevao dobro poznavanje čitavog procesa, od pronalaska i prikupljanja kvalitetne rude u prirodi, preko izgradnje talioničkih peći, pa sve do samo procesa taljenja u kojem se na visokim temperaturama ekstrahirao poluproizvod (spužvasto željezo). Sam proces nije završavao na ovom stupnju jer se u dobivenom poluproizvodu nalazilo još dosta nečistoća koje su se u daljnjem postupku primarnog kovanja izdvojile, te je takav proizvod bio pogodan za obradu i oblikovanje predmeta od majstora kovača. Čitav taj proces zahtijevao je dobro poznavanje svih etapa rada, a znanje se zasigurno prenosilo s generacije na generaciju. Arheološka istraživanja peći za taljenje željezne rude provode se na prostoru Podravine od 2008. godine, a od 2017. godine i u okviru interdisciplinarnog znanstveno-istraživačkog projekta TrasFER – Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u antici i u srednjem vijeku: stvaranje i transfer znanja, tehnologija i roba. U naravi smo rekonstrukciju dijela tog procesa mogli vidjeti na Renesansnom festivalu u Koprivnici 2018. godine, a proveli su ga djelatnici Muzej grada Koprivnice. Arheološkim je istraživanjima pronađeno više različitih peći u Podravini. To su dva nalazišta pored Virja – na Volarskom bregu i na Sušinama, međusobno udaljenima tek 700-tinjak metara. Arheološkim je iskopavanjima sigurno potvrđena ova djelatnost tijekom kasne antike na Sušinama, odnosno tijekom kasne antike i ranoga srednjeg vijeka na Volarskome bregu. Istraživanja sličnog ishoda provedena su i na lokalitetima Hlebine – Velike Hlebine i Hlebine – Dedanovice. Novija istraživanja na lokalitetu Kalinovac – Hrastova Greda 1, provedena  2019. godine dala su također slične rezultate, s time da se dotična aktivnost veže uz razdoblje razvijenog srednjeg vijeka. Željezna ruda pronalazila se u brojnim podravskim močvarama.

Izvori: https://www.muzej-koprivnica.hr/; http://transfer.iarh.hr/images/Eksperimentalno %20taljenje%20%C5%BEeljezne%20rude%20%E2%80%93%20iskustva%20i%20planovi_TSI.pdf