Mnogo je hrvatskih naselja tijekom vremena nestalo, neka su promijenila svoja imena a jedan dio naselja pripojen je drugim naseljima. Postojeća naselja pod utjecajem su dugogodišnjih demografskih promjena i depopulacije nastalih uslijed starenja stanovništva, ljudskih gubitaka u svjetskim ratova, prekomorskih i europskih iseljavanja, bolesti i epidemija, gospodarskih kriza, agrarnih reforma i kolonizacija, denataliteta (bijela kuga), ekonomskih i političkih migracija, prirodnih nepogoda (požari, poplave, suše)… Đurđevečko područje stalno je pod utjecajem ovih trendova. Primjerice, Prvi svjetski rat odnio je u Đurđevcu oko 160 muškaraca vojnika i neposredno 130 mještana umrlih od španjolske gripe, Drugi svjetski rat uzeo je preko 300, a u prekomorske zemlje otišlo je pedesetak ljudi.  Oko stotinu obitelji odselilo se na konake, u bilogorska sela i okolicu Virovitice, pa i druga hrvatska mjesta. Veliki val iseljavanja u Ameriku doživjeli su Šemovci početkom prošlog stoljeća. Čak preko 60 mladih seljana uputilo se preko Atlantika u potrazi za poslom i zaradom, uglavnom muškaraca, ali i žena. Doduše, pojedini su se vratili s nešto zarađenog novca. Očito ih je strahoviti požar 1901. godine toliko osiromašio da su bili primorani na takvu odluku. Negativan demokratski trend možemo pratiti po popisima stanovništva od 1857. godine. Većina naselja na području grada Đurđevca, uključujući i njega samoga, doživjela je postupni rasta broja stanovništva do otprilike 1910., a nakon toga uslijedio je njegov pad. Svetu Anu pad je zahvatio već nakon 1900., Severovce od 1948. a Suhu Katalenu nakon 1931. godine. Najdulje su odolijevali Mičetinec do 1953. i Grkine do 1961. godine. Od prvog popisa 1857. godine pa do danas nije nestalo nijedno naselje. Na širem đurđevečkom području napušteno je selo Brod na obali Drave, ali su se njezini stanovnici 1844. godine preselili u novo naselje Ferdinandovec, a stanovnici Husinje sa suprotne obale Drave raselili su se nakon Drugoga svjetskog rata, odnosno vratili se na svoje djedovine s ove strane Drave. U oba slučaja vode rijeke Drave bile su razlog napuštanja naselja.

Fotografija: https://www.savjetnikuspjeha.com/kakvi-su-ljudi/