U nizu srednjovjekovnih utvrda lociranih na đurđevečkom području nalazi se i utvrda nedaleko od Budrovca. Seljani lokaciju nazivaju Gradinom. Smještena je u ravnici ispod budrovečkih vinograda, jugoistočno od sela na prostranoj ravnici između predjela Topolik, Pesek i potoka Katalena. Teren je tipično barsko gradište (Wasserburg). Izgrađen je u obliku pačetvorine, okružen je sad već samo niskim elipsastim nasipima od zemlje, dok se u središtu nalaze dva humka: jedan pravokutni, a drugi je kružni, iste visine. Na zapadnoj strani kod vanjskog bedema zapaža se još jedan kružni humak na kojem se možda nalazila kakva obrambena kula, možda baš na ulazu. Na većemu se vjerojatno nalazila utvrda. Prema svjedočenju mještana tu se nekad nalazila crkva sv. Wolfganga. Također svjedoče da je stari Budrovec stajao na obroncima iznad toga grada, a kada su Osmanlije zauzele i spalile grad stanovništvo sela se s obronaka brijega povuklo dalje u šumu, gdje se danas nalazi selo. Jedna plitka sonda izvršena 1976. godine iznijela je keramičke nalaze (bojena oker gotička keramika, oštra profilacija sivih lonaca) koji ukazuju na kasni srednji vijek (kraj 14. st. – 16. st.). S obzirom na položaj mogli bi se očekivati i stariji nalazi. Utvrda je vjerojatno pripadala plemićkoj obitelji Budor. Ovi podatci nastali su nakon istraživanja Zvonka Lovrenčevića 1970-ih i arheologa Zorka Markovića koji je obišao lokalitet 1979. godine, ali je naglasio bojazan da će se lokalitet uništiti jer se nalazi na obradivim površinama.