Govorimo li o naseljima đurđevečkog vlastelinstva u 15. stoljeću, koja bi danas spadala u širu okolicu Đurđevca, treba reći da su to većinom posve druga naselja u odnosu na današnja koja su nastala nakon Žitvanskog mira sklopljenog između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva 1606. godine. Dakako da su na ovom području, osim ovdje navedenih, tada zabilježena i druga naselja, ali su ona pripadala prodavičkom dijelu vlastelinstvu. Pobrojat ćemo sva naselja koja se spominju na popisima iz 1439. i 1477. godine i u nekim drugim ispravama. Za veliku većinu ovih naselja tek okvirno se zna njihov smještaj. Nakon đurđevečke utvrde, poredana su od istoka prema zapadu:
- Utvrda Zenthgywrgh (Đurđevec) – danas utvrda Stari grad u Đurđevcu
- Selo i trgovište Đurđevec / Selo sv. Jurja – u današnjem predjelu Pri turnu, desno od raskrižja ceste u smjeru Čepelovca i Mičetinca
- Ciglenicze (Ciglenica) – u neposrednoj blizini Đurđevca
- Gorbonokfew – naselje i ime vesnikata, odnosno manje upravne jedinice vlastelinstva s nekoliko sela u svojoj okolici. Smješta ga se u gornji tok potoka Suha Katalena
- Podgradya (Podgrađe) – smješteno u okolici Gorbonokfewa. Naziv ukazuje na obližnju utvrdu
- Pathak / Potok, Predimih, Mikowecz, Wochetincz, Koprivna – naselja vesnikata Gorbonokfew
- Čepelovec
- Tiboninec – okolica Čepelovca
- Myketincz (Mičetinec) – današnji Mičetinec
- Kosserowcz, Kozeryancz – u okolici Mičetinca
- Pychowcz (Pičovec) – šira okolica Mičetinca
- Sushicza (Sušica) – vjerojatno utvrda i naselje s crkvom na mjestu današnje Svete Ane
- Hotova – vjerojatno okolica Šemovca
- Oresye (Orešje) – uz potok Hotova, možda područje Miholjanca
- Tomadovec, Chobosowcz, Hechanch – okolica Šemovaca
- Novak – otprilike uz potok Zdelju ili Hotovu
- Hrasthowcz (Hrastovec), Brestovec, Gywlincz, Petkovec – moguće u okolici Miholjanca
- Javorovec, Babinščina, Synkonis – nepoznato
- Bynowcz (Binovec) – zapadno od Kloštra
- Kernyn – sjeverno od Sesveta
- Sveti Lovro – naselje i kapela, okolica Đurđevca
- Adryanfalva (Oderjan, Oderjanec) – sjeverozapadno od Đurđevca
- Brezouicza (Brezovica) – između Đurđevca i konaka Pavlanci
- Rachkowyna – između Virja i Đurđevca, ili sjeverno od Virja
- Hruševec – okolica Virja
- Bosiakouch (Božjakovec) – selo je vjerojatno povezano s templarskim posjedom Zdela kod Virja
- Sveti Kralj – selo a moguće i kapela, vjerojatno uz Dravu na širem području Molva
Izvor: PAVLEŠ, Ranko. Podravina u srednjem vijeku, Koprivnica, 2013.
KOMENTARI