Noćni napad Osmanlija na Grabrovnik 1538. godine


Naslovnica kataloga izložbe posvećene Franji Tahyju u Muzejima Hrvatskog zagorja 2018. godine.

Na mjestu današnjeg Kloštra Podravskog u srednjem vijeku nalazilo se vlastelinstvo Gorbonok ili Grabrovnik. Središte toga vlastelinstva bila je utvrda ili kaštel te crkva i samostan sv. Stjepana. U prvoj polovini 16. stoljeća vlasnici ovoga posjeda bili su članovi obitelji Tahy od kojih su najpoznatiji Franjo i Ivan. Franjo Tahy (1516.-1573.) bio je plemić, kraljevski savjetnik i istaknuti ratnik protiv Osmanlija. Bio je oženjen sestrom Nikole Zrinskog Jelenom, a kćer Margareta udala se za bana Petra II. Erdödyja. Najpoznatiji je po tome što je na njegovim posjedima izbila seljačka buna koja je krvavo ugušena. Njegov otac Ivan (umro 1534. godine) bio je hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban i sudionik u bitkama protiv Osmanlija.

Tahy se Osmanlijama sukobljavao i u na svojim posjedima u Podravini. Štoviše, doživio je propast vlastelinstva Gorbonok ili Grabrovnik. Bilo je to u napadu koji su Osmanlije izveli noću 11. lipnja 1538. godine. Tada su Osmanlije opljačkali i opustošili Tahyjev posjed, dok se je on sam sklonio u svoj kaštel. Pošto je vlastelinstvo opustošeno, a stanovništvo se razbježalo u sigurnije krajeve, nije niti Tahyju preostalo drugo nego da napusti ovaj posjed.

S obzirom na to da su Osmanlije napad na Tahyjevo imanje organizarli noću možemo prepostaviti da ih nije bilo mnogo i da sama utvrda imala neke obrambene mehanizme koji su ju zaštitili od razaranja. Tahy je vjerojatno uz sebe imao i naoružane vojnike, ali nije uspio sprječiti da osmanski pješaci i konjanici zarobe i odvedu ljude i stoku s njegovog imanja.

Čini se da je utvrda u Gorbonoku ili Grabrovniku na neki način bila održavana do 1552. godine kada je razrorena u velikom vojnom pohodu osmanske vojske kroz Podravinu. Tako su Tahyji bili zadnji gospodari podravskog vlastelinstva Gorbnok ili Grabrovnik nakon čega su stekli imanja u Štajerskoj i Hrvatskom zagorju, a na kojima je kasnije izbila znamenita seljačka buna.

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine