Mnogima je nepoznato da je željeznica u Golu kudikamo prije stigla nego u Kloštar, Đurđevec i Virje. Budući da se 1868. godine Hrvatska nalazila u okviru Austrugarske Monarhije jasno je da granice između Hrvatske i Ugarske tada nije bilo. Tako je u sklopu prometnog povezivanja unutar Monarhije sagrađena željeznička pruga od Murakeresztúra preko Zákánya do Barcsa. Na toj dionici nalazila se i stanica u Goli. Pruga je puštena u promet 1. rujna 1868. godine. Zgrada željezničke postaje stajala je čelom okrenuta prema sjeveru, odnosno, gledala je na ugarsku stranu. Pruga je u dva odvojena predjela (Lecka i Hintov) prolazila dužinom od 6 kilometara hrvatskim teritorijem, a sama stanica također se nalazila na hrvatskom području. Ispred stanice nalazila su se i dva sporedna kolosijeka. Golčani još i danas taj predio zemljišta oko bivše željezničke postaje nazivanju Štacijon, a vlakovođe prilikom prolaza kroz nekadašnju postaju javljaju se zvučnim signalom. Putovanje Golčana željeznicom bilo je normalno sve do raspada Austrougarske Monarhije. Tada su za njih nastupili problemi jer je pruga bila mađarska a dijelom je prolazila kroz hrvatski teritorij. Taj problem dogovoren je u okviru Trianonskog sporazuma 1920. godine. Golčani su mogli putovati isključivo danju, samo s valjanom iskaznicom s fotografijom, koja je vrijedila 6 mjeseci. Uz to, barem jednom dnevno dolazio je par vagona za relaciju Gola – Koprivnica u kojima su stanovnici mogli putovati bez putovnice preko Gyékényesa, ali bez izlaska iz vagona na teritorij Mađarske. Vagoni su dodatno bili zatvoreni tijekom prelaska mađarskim teritorijem. Putnici (civili) u spomenutim vagonima nisu smjeli nositi oružje, a u pratnji vagona bila je granična straža i carinici. Ti vagoni bili su namijenjeni samo Golčanima i Prekodravcima. Vagone je u Goli preuzimao putnički vlak na relaciji Barcs – Nagykanizsa, do stanice Gyékényes, a prema Koprivnici je iste vagone preuzimala jugoslavenska lokomotiva. Komunističke vlasti obiju država nakon Drugoga svjetskog rata, odnosno zategnutih odnosa, ukinule su stanicu u Goli 18. lipnja 1951. godine. Tračnice dvaju sporedna kolosijeka skinute su a zgrade stanice i stražarnica srušene.

Izvor:  IŠTVAN, Zvonimir. „Željeznička postaja u Goli“, Podravski zbornik 44/2018., Koprivnica, 2018.