Drago Novak, radiolog, kartograf i znanstvenik (1933. – 2011.)

Nekoliko dana nakon svoga 78. rođendana 26. ožujka 2011. godine, 1umro je Đurđevčan Drago Novak, te pokopan na đurđevečkom groblju. Rođen je 20. ožujka 1933. godine. Novak je u svijetu poznati znanstvenik i veliki rodoljub. Njegovi roditelji porijeklom su iz Preloga u Međimurju. Otac je kao mesar došao u Đurđevec, gdje je otvorio mesnicu. Nakon svršene gimnazije u Koprivnici Drago Novak diplomirao je medicinu u  Zagrebu, a paralelno i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Specijalistički studij radiologije završio je 1971. u Hamburgu. Ostao je raditi u Njemačkoj na sveučilišnim klinikama u Münchenu  i Hamburgu.2 Od 1976. do 1980. radio je kao direktor Centralnog instituta za rendgenologiju klinike u Ludwigshafenu, a do 1984. godine kao ravnatelj Jancker klinike u Bonnu. Od 1985. do 2001. vodio je vlastiti Institut za rendgensku dijagnostiku i nuklearnu medicinu u Bonnu. Napisao je više od 120 stručnih radova te sudjelovao na više od 140 međunarodnih kongresa. Utemeljio je i bio urednikom časopisa Medizin im Bild. Za vrijeme Domovinskog rata prikupljao je materijalnu pomoć u Njemačkoj i slao u Hrvatsku. Pokretač je, utemeljitelj i prvi glavni tajnik Svjetskog hrvatskog sabora, krovne udruge hrvatske dijaspore. Pokazivao je veliki interes za kartografiju, slikarstvo i bibliotekarstvo. 3Osobito je poznat kao kolekcionar i zaljubljenik u stare karte Hrvatske te njihov vrsni poznavatelj. Prikupio je veliku kartografsku zbirku, zbirku knjiga i umjetničkih djela (oko 500 slika, grafika i skulptura). Prema njegovoj posljednjoj želji, bogat fond karata, atlasa i knjiga s područja povijesti kartografije, poznat pod nazivom „Zbirka Novak“, postao je dijelom Zbirke zemljopisnih karata i atlasa 4Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. „Zbirka Novak – Mappae Croaticae“ bez sumnje jedna je od malobrojnih, najvažnijih i najbogatijih hrvatskih kartografskih zbirka (570 listova zemljopisnih karata, 63 sveska atlasa, 99 svezaka knjiga). Stvorio je i bogatu biblioteku od nekoliko tisuća svezaka iz raznih polja znanosti i umjetnosti, zbirku plakata, slika i umjetnina. Suautor je monografije Pet stoljeća geografskih i pomorskih karata Hrvatske (Zagreb, 2005.). U Hrvatsku  se vratio 1998. godine, gdje je i dalje aktivno radio sve do svoje smrti u Čakovcu.

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!