Kad govorimo o šnajdarima / krojačima, nikad ne pomislimo da su ti ljudi povezivali dijelove skrojene odjeće rukom pomoću igle i konca, pa vladati krojačkim umijećem, odnosno krojiti i šiti tkaninu, nimalo nije bio lagan posao. Tako je bilo sve do pojave prvih šivaćih strojeva u našem kraju krajem 19. stoljeća. Zabilježeno je da je trgovac Quinz u Đurđevcu prodavao šivaće strojeve 1895. godine. Razni povijesni izvori šnajdare u Đurđevcu spominju od početka 19. stoljeća. Oni su svojom robom opskrbljivali tadašnju đurđevečku gospodu, krajiške vojne časnike, bogatije obrtnike, svećenike i učitelje. Kasnije su svoje proizvode prodavali na sajmovima a pojedini i u trgovinama. Seljaci skoro da i nisu bili njihovi kupci jer su svoju odjeću sam proizvodili kod kuće od lana i konoplje. Tek dolaskom tvorničkih tkanina u trgovine počela se mijenjati i odjeća u Podravaca, pogotovo ženskog svijeta, a naročito nakon razvojačenja 1871. godine. Poznati su nam sljedeći šnajdari u Đurđevcu: Luka Lovrić (1817.), Antun Prozer (do 1828.), Mijo Mihaljević i Antun Matzka (1828. – 1832.), Danijel Perčević (1858.), Josip Städtner (1859. – 1876.), Petar Voroić (1861.), Blaž Maletić (1861. – 1871.), Josip Konjarek (1862.), Martin Pintar i Mijo Markač (1872.), Ferdo Lapić (1876.), Filip Rožman (1881., 1911.), Antun Grdan i Josip Ščuri (1882.), Josip Hanzl (1883. – 1894.), Stjepan Židovec (1884.), Antun Božić (do 1885.), Đuro Zlatec (1890.), Stjepan Novak (1892.), Luka Balatinec (1895.), Stjepan Zidar (1896. – 1903.), Dragurin Šavor 1896.), Josip Magdić (1897.), Petar Holer (1897. – 1904.). Prve poznate nam šnajdarice bile su Marica Žon (1897.) i Mara Horvat (1898.). Samo 1892. godine popisano je čak 11 krojača. Uglavnom, šnajdari su imali posla na pretek, pa je i prvom trgovcu odjećom u Zagrebu Salamonu Bergeru, odjevne predmete šilo preko 1.500 krojača i krojačica u kućnoj radinosti početkom 20. stoljeća. Prva tvornica odjeće DTR pokrenuta je u Zagrebu tek 1914. godine. Krojači u Đurđevcu osnovali su krojačku zadrugu Budućnost 1953. sa 17 zaposlenika koji su šili po narudžbi, a trgovina odjećom Varteks otvorena je 1959. godine. Koliko je to zahtijevan posao govore i riječi jednoga pokojneg gizdavog Đurđevčana: Puno je šnajdarov, ali je malo oni koji so kadri zešiti lače z nogavicami na crto koja ne beži ni levo ni desno!.