Za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije baždar je bio državni službenik koji je mjerio (baždario) zapreminu posuda za tekućine i suhovine (bačve, kace, „bedni“, „škafi“, „zasipače“, limene posude i ostalo) i mjerila za baždarenje. Među limene posude možemo svrstati „cimente“ zapremine od jedne do nekoliko litara, koje su upotrebljavali krčmari za točenje vina i rakije. Službenik je nakon baždarenja na posudu otisnuo znak ugarske krune s brojem baždarskog ureda. Na priloženim fotografijama vidimo i manje limene posude koje su korištene u trgovini za mjerenje razne sipke robe. Baždar je posao obavljao u uredu u Đurđevcu kao kotarskome središtu, ali i na terenu. Tako imamo podatak da je jedan baždar 1889. godine boravio u Ferdinandovcu te obilazio i baždario mlinsko posuđe u dravskim vodenicama. Bio je to Engelbert (Anđelko) Zrelec iz Đurđevca (1854. – 1901.), sin satnika Josipa Zrelca, koji se tim poslom bavio od 1873., isprva kao pomoćnik.

Službu kotarskog baždara, odnosno voditelja baždarskog ureda obavljao je od 1878. do 1894. godine za godišnju plaću od 250 forinti. Nakon njega poslove je vodio Ivan Sivoš, također iz Đurđevca (1894. – 1900.). Baždarski ured osnovan je naredbom kraljevske zemaljske vlade br. 15452 od 27. kolovoza 1875. godine.