Prava se katastrofa dogodila u Đurđevcu 15. listoapda 1877. godine jer je izbio požar i poharao dio naselja. Hrvatski povjesničar Rudolf Horvat ovim je riječima opisao tu nesreću: „U Gjurgjevcu se 15. listopada 1877. porodio požar u nekoj kovačnici. Silan vjetar raznese iskre i razvije se strahovita vatra, koja je trajala od 9 i po sati prije podne do 4 sata poslije podne. U svemu su izgorjele 53 kuće sa 127 gospodarskih zgrada. Bez krova je ostalo 557 žitelja. Šteta je tada bila procijenjena na 100.000 forinti, a nitko nije osigurao zgrade. Zato se u cijeloj Hrvatskoj sabiralo za pogorelce u Gjurgjevcu.“

Horvat je ove podatke vjerojatno pronašao u onodobno tisku koji je redovito izvještavao o požarima i sličnim nesrećama, a u novimama je zasigurno bio objavljen i poziv za pomoć stradalim ljudima. Ne znamo koji dio Đurđevca je stradao u požaru 1877. godine, kao ni iz čije kovačnice se rasplamsao. Te je godine u Đurđevcu bilo oko 650 kuća, pa je u požaru izgorjela gotovo desetina naselja. O silini požara i očitoj nemogućnosti lakog gašenja svjedoči podatak (ukoliko je točan) da je požar trajao 6 i pol sati. Većina objekata (pogotovo gospodarskih) je tada bila građena od drveta i pokrivena slamom što je pridonosilo lakom širenju vatre. Kovačnice su doista bile rizična mjesta jer je u njima stalno tinjao oganj.