Ferdo Rusan – ilirac i podravski domoljub (1810. – 1879.)


1Ferdo Rusan, umirovljeni časnik, ilirski i pučki pjesnik te domoljub, nositelj kulturnog, prosvjetiteljskog i gospodarskog života Podravine, rodio se 10. prosinca 1810. godine u Pavlin Kloštru. Njegov otac Josip Rusan bio je krajiški natporučnik iz Kalinovca, koji se 1814. preselio u Sesvete, odakle mu je bila supruga Marija rođ. Peić. Nakon završene škole u Pavlin Kloštru Ferdo je polazio kadetsku vojnu školu u Bjelovaru. Nakon završetka školovanja otišao je 1831. na talijansko ratište, gdje je zbog slaboga zdravlja obavljao administrativne poslove. Ubrzo je upućen kući na opravak, zatim u Temišvar, a potom u Pečuh. Tamo se pridružio ilircima aktivno sudjelujući na širenju ilirskih ideja i hrvatskoga jezika, te postao predsjednikom čitaonice u Pečuhu. Vojna se vlast tome protivila, pa je razočaran i shrvan bolešću zatražio prijevremeno umi2rovljenje. Od 1842. godine nastanio se kod brata Franje, satnika u Šemovcima. Tu je došlo do izražaja njegovo stvaralaštvo na kulturnom, prosvjetnom, društvenom i gospodarskom planu. Kad je Franjo imenovan zapovjednikom virovske satnije, preselili su se u susjedno Virje, gdje je živio 25 godina. U Bjelovar se preselio 1874., gdje je umro 2. svibnja 1879. godine. Napisao je 142 pjesme, od kojih je dobar dio njih uglazbio virovski učitelj Franjo Lugarić, ponajviše budnica, davorija, napitnica i sličnih pjesama. Opjevao je mnoge ondašnje događaje i zbivanja u ovom dijelu Podravine tako da su njegove pjesme i svojevrsni povijesni izvori.

3
Rusanov grob na groblju u Bjelovaru

U Virju je 1850. godine osnovao i vodio amatersku kazališnu družinu koja je izvodila i nekoliko njegovih igrokaza, i to na hrvatskome jeziku, što nije bio slučaj ni u Zagrebu. Bilo je to jedno od prvih kulturnih društava na području Vojne krajine, unatoč tome što vojna vlast nije tolerirala takav vid djelovanja. Bio je suosnivač i prvi predsjednik virovske Gospodarske bratovštine (1867.) te prvi mjernik u Virju, a zajedno s bratom Franjom sudjelovao je na izmjeri budućeg Ferdinandovca. Pisao je novinske članke a bavio se i etnografskim radom. Njemu u čast osnovano je u Virju Hrvatsko pjevačko društvo „Ferdo Rusan“ (1884.), a dvije godine poslije podignut mu je i spomenik u parku pored crkve.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Spomenik Rusanu u Virju (snimio Marijan Slunjski)
 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine