Heinrich / Hinko Gottlieb (1886. –1948.)

1Hinko Gottlieb, pravnik, cionistički pjesnik, esejist i novinar, rodio se Đurđevcu 5. svibnja 1886. godine. Maturirao je na gornjogradskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1904.), medicinu studirao u Beču, a pravo diplomirao u Zagrebu (1910.). Isprva je radio u bjelovarskom kotarskom sudu a zatim u odvjetničkim uredima. Bio je predsjednik Židovske bogoštovne općine i cionističke organizacije u Bjelovaru. Mobiliziran je 1914. godine na albansko ratište. Poslije rata bio je odvjetnik u Bjelovaru (1917. – 1929.) a potom u Zagrebu (1929. – 1941.). Nakon okupacije 1941. godine zajedno sa suprugom Ružom i sinom Vladimirom prebjegao je na talijanski teritorij, te se smjestio u logoru Porto Re u Kraljevici, a potom u Kamporu na Rabu. Njegovi osobni zapisi i dokumenti, sinov dnevnik te razni crteži nastali u logoru ostali su sačuvani i slučajno su pronađeni 2007. godine u Novalji na Pagu. Prema njima je književnik Mladen Kušec priredio dokumentarni roman Propusnica za koncetracijski logor Kraljevica (Zagreb, 2007.). 3Nakon bijega iz logora u Kamporu u rujnu 1943. godine priključio se partizanima, a 1944. godine poslan je u Bari u Italiju. Tamo je sin Vladimir smrtno stradao na motociklu u prometnoj nesreći. Poslije rata odselio se sa suprugom u Palestinu, gdje je nastavio s književnim radom. Osamljeni i slomljeni tugom i gubitkom djece oboje su umrli 1948. godine. Gottlieb je bio urednik Židovske smotre (1909.) i mjesečnika Omanut (1936. – 1941.), kojeg je i utemeljitelj, a pokrenuo je i časopis Židov (1917.). Pisao je pjesme, novele, satire, humoreske, igrokaze, književne i kulturološke prikaze te ih objavljivao u dvadesetak raznih časopisa i glasila, pretežito židovskih. Objavio je zbirku pjesama Ijar, jevrejski maj i druge pjesme (1935.) i antologiju moderne hebrejske književnosti (1933.). Na 2hrvatski je prevodio židovska djela s njemačkog, jidiša i hebrejskog, a njegova knjiga prijevoda Heineove lirike (Izabrane pjesme, Zagreb 1936.) ocijenjena je kao jedna od uspješnijih u nas. U Izraelu je pisao priče na temu holokausta, priče za djecu i igrokaze, a objavio je i roman The Key to the Greath Gate (New York, 1947.). Aktivno je igrao šah u bjelovarsko šahovskom klubu, s kojim je sudjelovao na prvenstvu Jugoslavije 1928. godine. Otac Jakob (rođ. u Mađarskoj) posjedovao je gostionicu i trgovinu u Đurđevcu. Umro je u Holonu u Izraelu 22. studenoga 1948. godine.

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!