Kudumija rođen je u Đurđevcu 16. rujna 1914. godine. Gimnaziju završio je u Koprivnici (1934.) a pravo studirao u Zagrebu (1934. – 1939.). Zbog komunističkog djelovanja zatvoren je u Jasenovcu i Staroj Gradiški od 1942. do 1943. godine, kada je pušten iz logora. Partizanima se priključio 1944. te bio brigadni pisar, a nakon rata pomoćnik javnog tužitelja u Bjelovaru (1945.), javni tužitelj i kotarski službenik u Đurđevcu, te referent za tisak u NO u Bjelovaru do 1949. godine. Bio je suradnik i urednik u zagrebačkom Ilustriranom vjesniku (1952. – 1955.), zatim urednik Đurđevačkoga vjesnika (1953.) i upravitelj knjižnice i čitaonice u Đurđevcu (1956. – 1962.). Umirovljen je 1963. godine a umro u Đurđevcu 8. srpnja 1997. godine. Književnu suradnju započeo je u Izvoru (1948.) a novelama, publicističkim tekstovima i člancima o ribolovu surađivao u izdanjima Izraz (1948. – 1949.), Bjelovarski list (1949., 1964. – 1966.), Vjesnik (1949. – 1952.), Republika (1950.), Naprijed (1952.), Vjesnik u srijedu (1952.), Podravska revija (1953.), Zadružni vjesnik (1955.), Sportski ribolov (1957. – 1972.), Kulturni radnik (1962), Revija (1966.), Jež (kalendar, Beograd, 1967.), Kaj (1969.), Podravski zbornik (1977., 1979., 1987., 1991.), Glas Podravine (1987., 1989.), Književna Rijeka (1996.) i Đurđevečki zbornik (1996.). Objavio je roman Gazda Janković (1952.), kroniku iz života podravskoga sela za vrijeme Drugoga svjetskog rata i poraća, autobiografsku pripovijest Gavran (1954.), a u Bjelovarskom listu u nastavcima romane Tuge Veseloga brijega (1965.) i Instruktor (1989.). Zbirke novela i humoreska Bistro, majstore! (1961.), Zlatna sredina (1982.) i Naša stara Drava (1980.) prikaz su svijeta ribiča i ribičkih običaja. Autobiografske logorske zapise Zakon bezakonja (1959.) dopunio je u knjizi Petnaest hiljada vagona smrti (1966.), a ratna zbivanja u podravskom kraju tematizirao u memoarskim knjigama Crveni spomenar (1962.) i Partizanski dani (1964.). Izdao je i Đurđevac u svijetu i vremenu (1968.), presjek povijesti i društvenoga života đurđevačkoga kraja do polovine XX. stoljeća. Sastavio je knjižicu o Ivanu Levačiću (Virje, 1958.), priredio zbirku pjesama Srce nad ravnicom Grgura Karlovčana (Đurđevac, 1968.) te supriredio njegova Sabrana djela (Đurđevac, 1978.) i pjesničku zbirku Zemlja zavičajna Ivice Piškorca (Đurđevac, 1974.).