Koprivnički kraj povezan je željeznicom sa Zagrebom i Budimpeštom 1870. a 1900. godine otvorena je pruga od Križevaca do Virovitice preko Bjelovara i Kloštra. Tako je đurđevečka Podravina nepravedno ostala prometno odsječena od glavnih željezničkih prometnih pravaca, premda je cijelu Monarhiju snabdijevala stokom i žitom. Podravcima nikako na ruku nisu išle otežavajuće političke okolnosti, odugovlačenje političara i mađaronskih vlasti, a najposlije i nesklonost Velikih župana Bjelovarsko-križevačke županije. Stvar se pokrenula s mjesta tek dolaskom podravskog bana Pavla Raucha i upornim nastojanjem lokalnih političara iz Radićeve seljačke stranke. Prvi radovi na izgradnji pruge od Kloštra prema Koprivnici počeli su početkom 1909. a u svibnju je već stotinjak radnika krenulo s polaganjem pruge. S gradnjom kolodvora u Kalinovcu, Đurđevcu i Virju krenulo se u srpnju, a Đurđevec je dobio dvije željezničke stanice. Glavni željeznički kolodvor sagrađen je uz poljski put koji je vodio od sajmišta prema polju pravcem današnje Kolodvorske ulice. Osim glavne sagrađena je i stanica Đurđevec-mlin, koja se nalazila na Novom selu nedaleko ceste koja vodi prema Bjelovaru. Zgrada stanice i danas postoji, premda stanice nije u funkciji već godinama. Stanica je dobila ime po paromlinu Podravina d. d., koji se nalazio u Bjelovarskoj ulici a čije je rukovodstvo itekako bilo utjecajno osigurati si blizinu željezničke pruge i eventualni gospodarski kolosijek. To je bilo vidljivo kod trasiranja željezničkog pravca jer su vlasnici mlina u Vinogradskoj ulici također nastojali da pruga prolazi uz njihov pogon. Na kraju je željeznička pruga otvorena na današnji dan 1909. godine, ali samo do Virja, tako da se do Zagreba putovalo preko Kloštra i Bjelovara. Posljednja dionica od Virja do Koprivnice puštena je u promet tek 9. studenoga 1912. godine.