U pitomom podravskom selu Miholjancu nalazi se poznato izletište koje je nazvano Fratrov zdenec ili skraćeno Fratrovec. Prošlo je punih stotinu godina otkako je ondje na svečani način obilježeno otvaranje izletišta, odnosno njegovo uređenje i postavljanje spomenika neznanom redovniku – fratru – po kojem je ovo mjesto dobilo ime. Spomenik i izletište vezani su uz prirodni izvor vode na blagim obroncima Bilogore nedaleko Miholjanca. Iako je to kraj gusto obrastao šumama, ondje je na mjestu sličnom proplanku nastao izvor s jezercem. Ne zna se pouzdano kada je ovo mjesto postalo okupljalište posjetitelja iz obližnjim mjesta koji su ondje tražili odmor i opuštanje, ali to je svakako bilo već u 19. stoljeću. Naime, postoje zapisi da su ovamo dolazili krajiški časnici s obiteljima kao na svojevrsno izletište, a vjerojatno je izvor vode služio i za napajanje stoke i druge potrebe. Kako bilo, najvažniji događaj svakako je bio 1923. godine kada je izvor uređen i svečano otvoren 9. rujna. Svjedočanstvo o tome zapisao je u župnoj spomenici tadašnji župnik u Miholjancu Mirko Tepeš:

Godine 1923. devetoga rujna slavila se izvanredna proslava: otkrivanje novo sagradjenog spomenika pod Majsterom (manastir) na čast vitezovima Božjacima (Templarima) i Ivanovcima (Hospitalcima, Križarima, Križnicima, Cruciferima) koji su ovdje pred 750 god. imali svoje manastire i zemljišta.

Spomenik je načinio samouki Virovac Grga Kurtak pod Spiritus-Agensom g. Šandora Šarunca, sina austrijskog generala i matere Virovke, povjerenika općine Virje, koji je uz izvanrednu spretnost i taktiku znao isposlovati od Miholjančana besplatne težake a od dobrotvora najnužnija materijalna sredstva, da se je skroz zapuštena, šikarom obrasla jaruga  pod Majsterom probudila na novi život i pretvorila u jedno najprivlačivijih točaka obližnje Podravine pod sada opće poznatim imenom „Fratrovac“.

Spomenik predočuje katoličkog fratra, kojemu je podnožje zgodan betonirani bazen za sabiranje izvorne vode sa naprijed proizvedenom ribom od finoga betona. Iz ustiju ribe teče sav mlaz u bazenu sabrane vode, dolinom zvanom „Ribnjak“.

Proslavi je prisustvovalo preko 2000 ljudi iz samoga mjesta i svih okolnih uz govor Ivanka Vlašićka o povijesti mjesta, uz svirku limene glazbe iz Virja, tamburaša iz Miholjanca i sa igrom svrsi shodnih zgoditaka, darovanih većim dijelom od virovskih trgovaca.

Pošto je Ivanko Vlašićak svoj govor držao na temelju povjesnih dokumenata i u to ime izdao brošuru pod imenom Miholjanci (Zdelja), to smatram shodnim najmarkatnije povjesne činjenice ovamo zabilježiti, da dobije spomenica kud li kamo potpuniju jasnoću i cjelinu.

(Arhiv župnog ureda u Miholjancu, Liber memorabilium od godine 1800.)

Jedan od sudionika proslave bio je svećenik Ivanko Vlašićak koji je osim povijesne knjižice o Miholjancu napisao i opis same proslave održane 9. rujna 1923. godine.

Četiri kilometra na jugo-zapadu od najvećega hrvatskoga sela Virja prosulo se ispod bujnih bilogorskih humaka ubavo podravsko selo Miholjanci.

9. rujna ove godine bila je u tom selu slava, kake nije dosada doživjelo nijedno hrvatsko selo.

Toga je dana najme otkriven ondje krasan spomenik u čast vitezovima Božjacima (Templarima) i Ivanovcima (Hospitalovcima, Križarima, po staronarodnom izgovoru „Križnicima“, Cruciferima), koji su tamo pred 750 godina imali svoja imanja i manastire.

Nad današnjim Miholjancima uzdiže se vinorodan brijeg „Majstêr“ (od „manastir“) sa vrelom „Fratrovim Zdencem“ i livadom „Ribnjakom“. Za vojničke Krajine bilo je ovdje zabavište i kupalište krajiških časnika i ostale gospode iz bližnje i daljnje okolice. Preko pedeset godina bilo je to mjesto posve zapušteno.

Danas se na „Fratrovu Zdencu“ osovio krasan velik spomenik, koji označuje katoličkoga redovnika („fratra“).

Na podnožju spomenika je velika riba od finoga kamena. Kroz usta te ribe žubori i teče neprestano širok mlaz bistre, hladne izvor-vode.

Spomenik je izradio samouki Virovac, Grga Kurtak. Zamisao je potekla od neprežaljenoga pokojnoga virovskoga mjernika i upravnika općine, g. Šandora Šarunca.

Pokojnik je bio sin austrijskoga generala i matere Virovke. Vjere je bio pravoslavne. Svom dušom je živio i radio oko preporođaja starodavnoga Prodavića (Virja) i njegove okolice.

Čestiti naš Šandor je na vrlo duhovit način gledao doći do novaca, potrebnih za spomenik. Zatekao li je štetočinju (gusku ili prase) na virovskom šetalištu, izostalo li je dijete iz škole, našao li se koji grlati seoski vikač, te bi smetao kod nedjeljne „zapovijedi“ (seoskoga sastanka) – „10 dinara globe na korist Fratrovoga Zdenca“!

Spomenik je u glavnom bio gotov prošle jeseni.

Poslije Šandorove smrti (u veljači 1923.) htjedoše neki nevaljanci uništiti „fratra“, koji je bio smješten u štaglju Tome Vukresa, ali je seoski knez u Miholjancima, Bolto Kuštrak, postavio stražu i odvratio neuke žutokljunce od njihova nauma.

Posla je bilo još mnogo. Sada je uzeo stvar u svoje ruke bistri podravski seljak, Bolto Kuštrak.

Miholjančani su redom hranili umjetnika Grgu Kurtaka, obećali mu žita, a potrebnu rabotu namaknuo je knez Bolto na različite načine.

Mnogi su Miholjančani drage volje radili ispod „Majstêra“, da iskrče šikarje, koje se tamo zagojatilo. Nemarni „patrolci“ bili su primorani birati: ili osam dana sjedjeti u općinskom hladu, ili jedan dan raditi kod „Fratrova Zdenca“. Mnogo je pomagao svojom darežljivom desnicom poznati dobrotvorac iz Virja, g. Matija Peršić, vlasnik parnoga mlina.

Umjetnik Grga je par puta htio pobjeći i ostaviti nedovršeno djelo, ali ga nije pustio nemilosrdni seoski Cerber, poštovani knez Bolto.

I tako je 9. rujna djelo okrunjeno uspjehom, velikim, sjajnim, neočekivanim.

Toga se dana zaodješe Miholjanci u svečano ruho. Stari „Majstêr“ dočekivao je posve pomlađen i domaću čeljad i goste. Po njemu se vijugaju nove staze, prijazno se i lagodno pružaju na sve strane nove klupe, a na vršku najvišega hrasta leprši hrvatska trobojnica.

Zapušteni dosada „Fratrov Zdenac“ čini ti se kao podravski raj.

Spomenik se ljeska na žarkoj prigrjevici, vrelo miljušno žubori, jelići, bukvići, hrastići se smješkaju, vesele…

U tri sata popodne je skinut zastor sa spomenika.

Tamošnji vrijedni učitelj, domorodac g. Đuro Vukres, pozdravlja ono mnoštvo veselih, zanesenih glava pred sobom.

Ivanko Vlašićak govori o povijesti Miholjanaca.

Iza toga su svirale glazbe: limena iz Virja i guslači iz Miholjanaca, a našao se i dudaš iz Ćurlovca. Virovsko pjevčako društvo „Rusan“ i virovski „Hrvatski Sokol“ mnogo su se trudili, da što više razvesele sakupljeno mnoštvo. Igralo se za zgoditke, darovane ponajviše od trgovaca iz Virja (plug i neke druge zgodne stvari).

Narod je bio vrlo razdragan. Zaokupila mu pamet i dušu ta velika, krasna slava, što se njihala i talasala pod starim, mirisnim „Majstérom“. Godio mu govor o 750-godišnjoj povijesti Miholjanca, pa je odmah pao prijedlog, neka bi se to što prije odštampalo u posebnoj knjižici.

Mnogo se brinuo oko svega okretni učitelj g. Đuro Vukres. Isto tako i domaći župnik g. Mirko Tepeš te čestiti starina,,svinjski trgovac Perov.

Mnogome se nadamo od mladoga učitelja Vukresa. Sudeći prema njegovim sposobnostima on bi mogao skupiti oko sebe odraslu seosku mladež, pa se baciti svom dušom na izvađanje različitih pastirskih i vjerskih „skazivanja“.

Tlo je sada pripravljeno.

Sad bi još trebalo postaviti neki znak (ploču ili spomenik),na „Potkloštranu“ i „Gradišću“, jedan kilometar na jugoistoku od današnjih Miholjanaca.

Čast onome narodu, koji u današnje doba diže ovakve spomenike!

Nakon toga Fratrovec je zaživio kao pravo izletište. O tome svjedoče mnoga okupljanja tijekom proteklih stotinu godina. O uređenju Fratrovca u novije vrijem brinu članovi udruge “Fratrov zdenec” koja je osnovana u godini obilježavanja 100. obljetnice postavljanja spomenika. Danas se ondje okupljaju izletnici koji najčešće dolaze biciklima i ovdje pronalaze idealno mjesto za predah u ugodnom hladu i miru. Redovito se ondje okupljaju mještani u povodu proslave Praznika rada (1. svibnja) i u drugim prigodama. Stoga se ondje nalaze klupe i stolovi sa sjenicom, a namjera je postaviti i druge sadržaje te urediti prostor i okoliš za igru, druženje i rekreaciju. U planu je uređenje samoga izvora i jezerca s vodom, restauracija skulpture fratra, saniranje prilaznih putova, izgradnja šetnica, postavljanje novih stolova i klupa, podizanje sjenica, sadnja autohtonih biljnih vrsta, postavljanje sprava za igru i vježbanje, a sve u stilu koji će se uklopiti u okoliš.

Izletištu Fratrovec može se pristupiti iz dva smjera i to iz Miholjanca s glavne ceste ulicom Melinec i zemljanim putem preko potoka Zdelja kroz šumu (sa sjeverne strane). Drugi smjer vodi s istočne strane putem koji prolazi iznad Fratrovca te se strmom stazom kroz šumu spušta na čistinu. Na ulazu se nalazi tabla s natpisom odakle se proteže šumska staza po strmini s usječenim stepenicama omeđenim drvenim oblicama. Uz sam izvor je informativna tabla s osnovnim podacima o izletištu i povijesti spomenika.

Točno na stotu obljetnicu uređenja i otvorenja popularnog izletišta Fratrov zdenec u Miholjancu održana je prigodna proslava 8. i 9. rujna 2023. Organizatori obilježavanja bili su Općina Virje na čelu s općinskim načelnikom Mirkom Perokom i Turistička zajednica područja „Središnja Podravina“ na čelu s direktorom Nikolom Cikom, a suorganizatori Mjesni odbor u Miholjancu i Župa sv. Mihovila te Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“.

Obilježavanje 100. obljetnice Fratrovca započelo je u petak 8. rujna prigodnim skupom koji je bio posvećen temama iz povijesti Miholjanca. Rezultate svojih istraživanja o povijesti ovoga podravskog sela predstavili su povjesničari Hrvoje Petrić, Nikola Cik, arheolog Robert Čimin i Ranko Pavleš, samostalni istraživač srednjovjekovne povijesti Podravine. Skupu su prisustvovali i drugi članovi Zmajskog stola u Križevcima, a na početku se prigodnim govorom prisutnima obratio meštar zmajskih stolova Petar Feletar, Zmaj od Novog Zrina. Izrazio je podršku proslavi kakve su karakteristične za Družbu „Braća Hrvatskoga Zmaja“ te je obećao i daljnju potporu ovakvim i sličnim događanjima.

U subotu 9. rujna nastavljena je proslava na samome Fratrovcu gdje je slavljena sveta misa u spomen na 100. obljetnicu postavljanja spomenika fratru na izvoru vode. Svetu misu predvodio je vlč. Miro Denac, župnik u Miholjancima i Donjim Mostima uz koncelebraciju domaćeg sina iz Hampovice vlč. Mišela Kovačevića koji je trenutno na studiju u Rimu i vlč. Gorana Bužaka, župnika iz susjedne župe u Kapeli. Uoči svete mise održan je mimohod od Društvenog doma u Miholjancu do samoga Fratrovog zdenca u kojem je sudjelovalo oko dvije stotine mještana i gostiju. Bilo je to prvi puta u povijesti da je ondje održana sveta misa.