Velike poplave rijeke Drave koje su ugrožavale podravska naselja poput Đurđevca koji je nekoliko desetaka kilometara udaljen od Drave već su odavno stvar prošlosti. Razlog tome je što su tijekom XVIII. i XIX. stoljeća provedeni veliki hidroregulacijski i melioracijski radovi u pridravskoj dolini čime su mnoga podravska naselja postala manje ovisna o vodotocima povezanima s rijekom Dravom. Važno je znati da su nestale velike močvare u neposrednoj blizini Đurđevca i drugih naselja koje su tijekom izlijevanja rijeke Drave iz korita bile prepune vode i napajale druge manje vodotoke, jarke, grabe i neteče.

Jedna od poplava rijeke Drave dogodila se u lipnju 1827. godine. Možemo ju smatrati velikom poplavom jer je voda tada došla do mnogih naselja u Podravini pa i Đurđevca. Znameniti đurđevečki župnik Franjo Milinković opširno je opisao ovu poplavu. On piše o grabežljivoj rijeci Dravi koja se izlila iz korita 12. lipnja 1827. godine i vodom zalila čitavu Podravinu. Župnika je posebno pogodila ova poplava jer je u župnome vrtu i travniku vode bilo više od jednog metra, a poplavljen je podrum i neke prostorije župne kuće. Novoj župnoj crkvi tada je posvećena posebna briga pa župnik piše da su svi ulazi u crkvu bili osigurani i zabarikadirani kako voda ne bi ušla u unutrašnjost. Župnik se tada od župne kuće do crkve vozio u lađi (čonu) i tako se izlagao životnoj opasnosti. Pritom je vidio mnoge životinje koje su se utopile u vodi, što se dogodilo i nekim ljudima. To je svakako pretjeran doživljaj jer u matičnim knjigama nije zabilježena smrt utapanjem niti jednog Đurđevčana. Župnik piše da je poplava prouzrokovala štetu na usjevima, sjenokošama, vinogradima i općenito unesrećila žitelje Podravine.