Podravska su naselja oduvijek imala veliku privlačnu moć za obrtnike i trgovce. Tome je pridonosila činjenica da je graničarima (domaćem stanovništvu) u doba Vojne krajine bilo otežano bavljenje različitim obrtima, trgovinom i ugostiteljstvom. Zato su doseljenici ovdje vidjeli svoju životnu priliku.

Za Virje je posebno bila vezana obitelj Avirović. Čini da je ta obitelj prisutna u Virju od XVIII. stoljeća jer se 1753. spominje Teodor Avirović, a 1780-ih godina Nikola Avirović sa svojom obitelji. Jedan od javnih bunara u Virju u prvoj polovini XIX. stoljeća zvao se „Kostin“, a nalazio se pred kućom Konstantina ili Koste Avirovića koji je zabilježen kao „Grk“, a pod tim se zapravo podrazumijeva njegova pravoslavna vjera. Na prijelazu XIX. u XX. stoljeću u Virju je gostionicu držao Konstantin Avirović koji je rođen 2. veljače 1860. godine. Sa suprugom Viktorijom (1871.-1905.), koja je rođena u međimurskom Prelogu u obitelji Baluban ,imao je petero djece, a s drugom suprugom Amalijom Gmeindl koja je rođena u Grazu 1876. godine još jedno dijete. I prvi i drugi puta Avirović se vjenčao u Plavšincu i to zato jer je bio „grčko-istočne nesjedinjene vjere“ kao se to navodi u izvorima. Isto se navodi i za Ivana Avirovića koji je bio trgovac također u Virju, dok je Aleksander Avirović bio opančar.