Nastojanja da Đurđevec dobije ogranak Matice hrvatske zabilježena su još 1971. godine, kada je nekoliko đurđevečkih srednjoškolskih profesora (Krešimir Šalamon, Mijo Vrbančić…) u tom smislu počelo djelovati, ali zbog tadašnjih političkih previranja ogranak nije osnovan. Đurđevčanima je to uspjelo 20. prosinca 1991. godine. Bio je to prvi „ratni“ ogranak u Republici Hrvatskoj. U velikom salonu hotela Picok okupili su se predstavnici političkog i kulturnog života Đurđevca, a svečanosti su nazočili Stipe Jukić i Stijepo Mijović Kočan, predstavnici središnjice u Zagrebu, te Zdravko Ivković, predsjednik ogranka u Bjelovaru i Vjekoslav Prvčić, predsjednik ogranka u Koprivnici. U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su dječji zbor osnovne škole i recitatori gimnazijalci Jasna Horvat, Marijana Vokšan i Tomislav Cestar. Predsjednikom ogranka postao je Antun Šimunić, pokretač osnivanja, dopredsjednikom Nikola Slavica, tajnicom Katarina Kovač i blagajnicom Marijana Hanžek. Osim njih, u upravni odbor izabrani su i Vesna Brozović, Slavko Čamba, Ivan Hodalić, Anđela Lenhard Antolin, Anica Šabarić, Krešimir Šalamon, Željko Šikulec i Siniša Zovko. Već na samoj osnivačkoj skupštini ogranak je predstavio i svoje prvo izdanje; grafičku mapu crteža Sakralni objekti bilogorsko-podravske regije, slikara Zdravka Šabarića. Odmah nakon osnivanja matičari su pokrenuli akciju preimenovanja đurđevečkih ulica. Bila je to prva aktivnost novoosnovanog ogranka. Ogranak je nakon osnivanja u prvome slijedećem broju lista Podravec dobio svoju stranicu, koja je nadalje trebala izvještavati o radu matičara. Njezino zaglavlje izradio je Zdravko Šabarić. Nažalost, bila je to prva i posljednja stranica ogranka.