Danas kažemo novačenje, neki govore regrutacija, a u Đurđevcu je vizeta. Odmah se pomisli na detaljne liječničke preglede kod vojnih liječnika koji su na kraju donosili konačnu odluku o sposobnosti mladića za služenje vojske, ali i za rat. Komisije za novačenje za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije sastojale su se od predstavnika civilne uprave, kraljevskog ugarskog domobranstva i zajedničke vojske, te liječnika. Prema navedenim članovima komisije prije bi se reklo da su novačili na osnovu općeg dojma što bi ga ostavio koji mladić, nego prema zdravstvenoj sposobnost. Sjećamo se takvih scena iz filmova; liječnik bi pogledao mladića, njegove fizičke predispozicije, izmjerio visinu i težinu, te ga udario dlanom o rame i doviknuo zapisničaru: Sposoban!
Za svakog seoskog mladića novačenje je tada predstavljalo sposobnost za život i ulazak u društvo odraslih, a nesposobnost je donosila sramotu i porugu. Za onoga koji nije služio vojsku držalo se da nije ni za ženidbu. Običaj je bio da mladić prije odlaska u vojsku obiđe rođake i susjede, oprosti se od njih, a tom je prilikom znao dobiti i nešto novca na dar.
Novačenje se u Đurđevcu obavljalo u gostioničkim dvoranama u kojima su se održavale razne priredbe, svečanosti i skupštine. Za organizaciju novačenja bile su zadužene ondašnje županijske vlasti. One su držale popise obveznika i obavljale popunjavanje vojske. Od 1890. godine svi ugarski državljani, pa i Hrvati, u dobi od 21. pa do 26. godine starosti podlijegali su dvanaestogodišnjoj vojnoj obvezi. Aktivna vojna služba trajala je dvije godine. Preostalih se godina vršila pričuvna služba. Podravci su mogli služiti vojsku u pješaštvu (lovci / strijelci), konjaništvu (draguni, husari, ulani), topništvu (poljsko i tvrđavsko) i tehničkim službama (opkopari, željeznička i telegrafska služba, sanitet, vozarstvo). Mladića s područja đurđevečke Podravine, kao i Bjelovarsko-križevačke županije, za vrijeme Velikoga rata najviše je unovačeno u 16. pješačku pukovniju sa sjedištem u Bjelovaru. Pukovniju su još zvali varaždinskom jer je bila slijednica slavne krajiške Đurđevečke i Križevačke pukovnije u sastavu Varaždinskoga generalata.
KOMENTARI