Župljani ferdinandovečke župe slave svoga župnog zaštitnika svetog Ferdinanda III., kastiljskog kralja. Štovanje ovog svetca usko je vezano s nastankom sela 1844. godine. Naime, prvotni Ferdinančani zapravo su žitelji sela Brod koje se nalazilo na obalama rijeke Drave. Hirovita Drava godinama je plavila i potkopavala teren i kuće, sve dok nije došla u pitanje opstojnost samoga sela i života žitelja. Stoga je zapovjedniku Đurđevečke pukovnije pukovniku Josipu pl. Filipoviću i kapetanu Rajmundu Tarbuku, zapovjedniku istoimene kapetanije, po nalogu iz Beča naređeno pronaći prikladno mjesto na desnoj obali za izgradnju novog sela.

Iste godine užurbano se prišlo radovima. Na odabranoj lokaciji porušena je hrastova šuma od čijeg su drveta podignute nove kuće. Nakon tri mjeseca mukotrpnog rada, 9. studenog 1844. godine Brođani su preselili u novo naselje. Zapovjednici su selo prozvali Ferdinandovcem, u čast zahvale mještana tadašnjem vladaru Ferdinandu V. za pruženu pomoć. Župnik Ivan Južak pismom je pak obavijestio vladara da će župljani svoju buduću župnu crkvu stoga posvetiti svetom kastiljskom kralju Ferdinandu III. kojeg je Ferdinand V. štovao kao svog krsnog zaštitnika.