U svakom se vinogradu obvezno nalazila i stara drvena klet koja je služila za odmor, mogući zaklon od nevremena, za spremanje alata, bačava i vina. Cijela konstrukcija klijeti bila je sagrađena od hrastova drveta, bez ijednog metalnog dijela, osim kovačkih čavala kojima su pričvršćene letve. Klijet je počivala na pocekima (pragovi visoki oko 50 cm, široki oko 30 cm) koji su izrađeni iz jednog komada po cijeloj dužini i širini klijeti. Na njih su okomito usađeni podboji (stupovi) visine oko 2 metra, a na međusobnoj udaljenosti od nekoliko metara. Prostor između dva podboja zatvoren je z brvejnem (kalane daske brvenice debele 3-5 cola), daskama vodoravno umetnutima jedna na drugu. Na stupovima je postavljen vijenac nosećih greda (nastejne) međusobno povezanih veznim gredama. Stupove su učvršćivali panti (deblje daske) koji su ukoso sezali od grede do stupa. Na kraju su postavljeni rogi (rogovi), a na njih letve od grabovoga pruća (jedinci – prutovi, motke približno debeli kao letve) tesane sa dvije suprotne strane. Klijet se pokrivala ritkom, za tu priliku očišćenom raženom slamom.

Raspored prostorija u svim klijetima bio je uglavnom jednak. Prva, i najveća prostorija u koju se ušlo preko visokog  poceka, bila je prešnica u kojoj su dominirali velika drvena preša i gantari (postolje za bačve) s praznim posuđem (lagvi, brenke, kace, bedni, lakomice, pute). Prešnica je ujedno služila kao spremište raznog alata. Skroz na lijevoj, ili desnoj strani, već prema tome kako je koja klijet građena, nalazila se ižica (sobica) u koju se ulazilo iz prešnice. Pod sobice mogao je biti povišen pa se u nju ulazilo po drvenim stubama. Pokraj ulaza u sobicu bilo je smješteno jognišče (ognjište). Taj dio natkriven je daskama i ocupan (omazan) blatom da bi se slamnato krovište zaštitilo od mogućeg požara. Na daskama su bili odloženi drogi (dugačke motke) za otresanje voća ili oni koji su služili za podupiranje rodnih grana. Pod u sobici bio je zemljan kao i u ostalim prostorijama. Od pokućstva u sobici nalazio se jedan običan stol, klupe ili nekoliko stolica, te krevet, odnosno jara, priprosti ležaj sklepan od dasaka. Kasnije, nakon napuštanja ognjišta dograđena je zidana peć. Svijetlo je dopiralo kroz 3-4 mala prozora s drvenim zaklopcima s vanjske strane. Zidove sobice predstavljao je pleter od ljeskova ili vrbova pruća omazan žutom zemljom u koju se kao vezivo stavljala pljeva ili usitnjena slama. Desno od glavnog ulaza smještena je vinska klijet, prostorija s vinom u bačvama. U nju se također ulazilo preko visokog poceka. Tavan iznad nje, natkriven debljim daskama, služio je za spremanje goričkoga sijena. Uz klijet smještena je štala (staja), pod istim krovom ili samo prigrađena. Bila je velika toliko da u nju stane par konja ili krava. Ona se nije nalazila uz svaku klijet, pa su u tom slučaju konji bili privezani uz kola, u kakvoj hladovini. Na glavnim vratima klijeti ugrađena je klučenica z velikem klučom (kovačka brava), a po mogućnosti i riglin (kračun, zapor) od drvene ili metalne poluge koja se zabravljivala posebnim ključem u obliku kuke. Vinska klijet je također imala veliku bravu. Na brvenicama pokraj ulaznih vrata nalazio se otvor nešto veći od stisnute šake kroz koji je pudar (čuvar vinograda) za vrijeme obilaska vinograda spremao prikupljeno voće. Otvor je ujedno mačkama omogućavao slobodan ulaz u klijet radi miševa.