Podravci su preko Drave prelazili skelom, koju su nazivali brod. Na našem području u 18. stoljeću vozilo je šest skela: drnjanska, sigečka, novigradska, molvarska, virovska i brodska. Sama imena govore čiji su se stanovnici njima služili. Brodska skela nalazila se u samome nekadašnjem selu Brod, koje je po skeli, odnosno brodu, dobilo ime. Otuda ime i naselju Brodič. Đurđevčani su se služili brodskom i virovskom skelom.

Mjesta gdje je prometovala skela zvalo se brodišče. Na mjestima prijelaza obala je morala biti niska radi pristupa skele. Hrvatska je obala za ovu svrhu pogodnija, za razliku od mađarske koja je puno viša pa ima malo lokacija pogodnih za prilaz. Skele su bile namijenjene ostvarivanju kontakta s ugarskim teritorijem, te za odlazak Podravaca na svoje prekodravske konake. Kasnije su vozile još dvije skele; jedna na Husinju na Brodiču, druga na Križnici nedaleko Pitomače, a u novije vrijeme i sesvečka (Mekiš).

Prije su Husinja i Križnica bili teritorij svaki omeđen dravskim meandrom i do njih su seljaci lako dolazili, ali su meandri na najužem dijelu prokopani da rijeci skrate put. Tako su se oba teritorija odjednom našla na suprotnoj strani Drave, pa su radi mogućeg prijelaza i tu postavljene skele. U uporabi bile su tri vrste skela: brod na pošikače, brod na lance karikaše i suvremeni brod na jarem (čelično uže s koloturom). Brod na pošikače izgledao je poput većeg čamca. Mogao je prevesti dvoja zaprežna kola a pokretali su ga veslači dugim kolcima upirući se njima o riječno dno, što je bilo veoma naporno i opasno, pogotovo za višeg vodostaja. Druge dvije skele su ravne i počivaju na dvama čamcima.