Budući da je naše područje nekad bilo bogato vodama, rijekom Dravom i zaobalnim vodama; brojnim rukavcima, grabama i netečama, ljudi su se u velikom broju bavili ribolovom. Drava je često plavila ovo područje, a kad se povlačila u maticu, takve grabe bile su prepune riba koje su u njima ostale zarobljene. Ljudi su granjem pregrađivali jarke ostavljajući u pregradama otvore kroz koje je riba mogla proći, a s druge strane su ih čekali i lovili pletenim košarama. Osim toga, ribu su lovili i na Dravi, pa je tako 1853. godine zabilježen jedan dravski ribar; Mijo Ellmayer rođen u Kiš Kösegu kod Batine, čiji je sin Ivan radio kao mlinar u jednom đurđevečkom mlinu na Dravi.

Ribu su lovili na više načina, pa čak i rukama. To se odnosilo na onu koja se skrivala u panjevima drveća uronjenima u vodu i u obalnim rupama. Lovili su i z botom. Natjerali bi ribu u plićak, i potom je tukli palicama. Najviše su lovili s križakom, basačom i na sak. Križak je sprava kojom se lovi s obale. Sastoji se od mreže (1-2 m²) u obliku kvadrata, te dva luka (locni) od deblje šibe postavljena u križ i pričvršćena na vrhu dugačke motke. Pomoću nje ribar spušta mrežu u vodu i diže dok se riba nađe iznad mreže. Pomoću basača lovi se u plitkoj vodi. To je okrugli pleteni koš u obliku košare bez dna, visine 60-70 cm. Prije lova zamuti se voda a ribari s basačima rasporede se nizvodno po cijeloj širine vode, te uronjavanjem širim otvorom basača nastoje uhvatiti ribu. Znak da je riba ulovljena je njezino udaranje o stjenku basača, budući da se vrti u krug i traži izlaz. Sak je mreža s kvadratnim drvenim okvirom. Mreža se prema kraju sužava. Prije lova na kraj mreže stavi se kamen da poteže mrežu uz vodu. Njime se lovi na onim mjestima gdje i rukama. Pomoćnik prije toga poplaši ribu tjerajući je prema otvoru saka. U drugom slučaju sak se postavi na mjestu gdje voda teče u najužem dijelu. Tada pomoćnici također ribu tjeraju prema saku postavljenom uz dno.