Današnja javnost zna već podosta toga o Ferdi Rusanu i njegovu životu i djelovanju u Šemovcima i Virju. No, manje je poznato da je Rusan nosio svojevrsni nadimak – Dragić. Od kad je umirovljen 1842. godine i nastanjen u Šemovcima, gdje mu je službovao brat Franjo, satnik i zapovjednik tamošnje satnije, Rusan se počeo baviti književnim i novinarskim radom. Spomenuti nadimak bio mu je svojevrsni pseudonim, jer je sam pojedine svoje pjesme i novinske članke potpisivao imenom Dragić i Dragić Rusan. Osim toga, i svoja pisma, osobito u dopisivanju s prijateljem Mijatom Novakom, potpisivao je također imenom Dragić. Po svemu sudeći, pseudonim je prerastao u nadimak.

Župnik Južak je 13. studenog 1844. godine u matičnoj knjizi krštenih brodske, odnosno ferdinandovečke župe upisao Stanislava, sina Mije Molvarca i Elizabete rođene Lončarić, kao prvo rođeno dijete u novom selu Ferdinandovcu, nakon što su mještani napustili svoj Brod na Dravi. Pritom je zapisao da je Stanislav rođen u Fedinandovcu – Dragičevu Selu. Budući da su braća Rusan zaslužna za podizanje novoga sela, Franjo kao vojni mjernik a Ferdo je kao pjesnik opjevao preseljenje, župnik je tom prigodom Rusanu u čast selo nazvao Dragičevim Selom. To je ponovio i pri upisu sljedeće dvoje djece. Možda je selu bilo i namijenjeno to ime. Moguće je da tko namjeravao selu dati ime po Rusanovom imenu Ferdo-Drago, imajući u vidu njegove zasluge. Tako je Ferdinandovac spletom navedenih okolnosti kraće vrijeme nosio i ime – Dragićevo Selo.