Hrvatski radiša osnovan je u Zagrebu 1903. godine kao Društvo za zapošljavanje siromašnih mladića u obrtu i trgovini. Radišu su osnovali zagrebački obrtnici i trgovci nastojeći pomoći pametnim i zdravim mladićima iz pasivnih i prenapučenih hrvatskih krajeva. Akcija se proširila na cijelu Hrvatsku a u njezinu su provedbu, osim obrtnika i trgovaca, bili uključeni i učitelji, svećenici i činovnici. Shodno tome svaki je poslodavac morao primati mladiće u nauk i izučiti ih kao dobre, vrijedne i poštene obrtnike i trgovce. Tako su mnogi mladići postali pravi majstori i trgovci, te našli posao, makar i daleko od svoga rodnog kraja. Na đurđevečkom području osnovane su mjesne organizacije u Pitomači, Kloštru Podravskome,Virju, Molvama i Đurđevcu.

Hrvatski radiša u Đurđevcu osnovan je 14. studenoga 1922. godine. Za predsjednika odbora izabran je učitelj više pučke škole Andrija Ožura, potpredsjednika općinski načelnik Filip Martinčić, za tajnika učitelj Fran Kolar, a za blagajnika tiskar Miroslav Weiner. U odbor su još ušli trgovac Robert Brenner, krojač Dragutin Židovec, medičar Stjepan Dolenčić, remenar Viktor Grabler, te seljaci Ivan Hajduković i Andrija Fuček. Odbor je uspješno radio punih deset godina. Radišina aktivnost zabilježena je i prije, na primjer, njegove poslove u Đurđevcu 1920. godine vodio je povjerenik Đuro Dolenčić. Djelovanje odbora bilo je usko povezano sa mjesnom organizacijom Saveza hrvatskih obrtnika. Zajednički su organizirali prikupljanja dobrovoljnih priloga za radišine pitomce, te organizirali brojne zabave i izložbe od kojih je zarada također bila namijenjena za pitomce. Odbor je ujedno slao i naše mladiće u nauk, a isto tako prihvaćao one iz udaljenih krajeva. Primjerice, 1928. godine u Đurđevcu je naukovalo 59 mladića, od kojih su 34 bili radišini pitomci. Krajem 1930-ih na poslovima Hrvatskoga radiše aktivan je bio trgovac Tomo Orešković.

Izvor: Mira KOLAR DIMITRIJEVIĆ, Hrvatski radiša i Podravina od 1903. do 1945., Podravina, vol. 3, br. 5, Koprivnica, 2004.