Jedno od prvih arheoloških istraživanja na đurđevečkom području obavljeno je 1966. godine u blizini naselja Pod zidom nedaleko od Sirove Katalene. Nalazište se nalazi na padinama brijega Lipik iznad nizine i potoka na nadmorskoj visini od 230 metara. Za lokalitet se ne bi ni znalo da 1939. godine mlinar Mijo Novak nije slučajno pronašao keramičke čupove koji se čuvaju u Gradskom muzeju u Bjelovaru. Pri istraživanju iskopan je dio nekropola iz razdoblja kulture žarnih polja s 11 grobova koji pripadaju virovitičkoj skupini. Od grobnih priloga nađene su zdjelice i vrčevi na nozi. Tako je Srednja Podravina na arheološkoj karti označena kao ishodište virovitičke grupe, koju je kao prvu fazu kulture polja sa žarama definirala arheologinja Ksenija Vinski Gasparini nakon istraživanja grobova na lokalitetu Pod zidom, te na Ciglani u Virovitici 1967. godine. Prema provedenim istraživanjima, ljudi su ovo područje naseljavali još u vrijeme eneolita o čemu svjedoče spomenute pronađene žare (čupovi) s pepelom pokojnika iz tog vremena. Sljedeće istraživanje provedeno je 1970. godine a stanoviti novinar nalazište je proglasio „podravskim Lepenskim virom“. Riječ je o drugoj lokaciji na čije se tragove naišlo pri ukapanju plinskih cijevi, a jednu urnu plugom je odorao Ivan Megec na svojoj oranici. Ksenija Vinski Gasparini je tada izjavila za novine da je cjelokupno nalazište sastavljeno u tri sloja. Donji sloj spada u starije prethistorijsko doba, a urne pripadaju srednjem sloju koji se ubraja u mlađe prethistorijsko doba koje je trajalo od 1.400 do 2.000 godina pr. n. e. U gornjem sloju pronađeni su ostatci naselja iz 14. i 15. stoljeća.