Selnice su toponim smješten jugoistočno od Đurđevca. Sa zapadne su strane omeđene niskim livadama zvanim Stiska, s južne kanalom Čivičevcem, s istočne botaničkim rezervatom, a sa sjeverne cestom koja od Đurđevca vodi prema Kalinovcu. To je prostor koji obuhvaća rubne dijelove pješčanih uzvisina na koje se nastavljaju pješčane i plodne oranice, te livade. Većina pješčanih oranica nekad je bila obradiva, a danas je zapuštena ili se pretvara u bagremike. Sam naziv toponima ukazuje da se na tom prostoru, točnije povišenijem dijelu, svojevremeno nalazilo neko selište, pa je po njem i dobilo ime. Teško je reći o kojem se selištu radi. Riječ je o nekom srednjovjekovnom naselju iz vremena prije provale Osmanlija. Ovom tematikom posebno se bavi Ranko Pavleš iz Koprivnice. Prostorno je riječ o đurđevečko-prodavičkom vlastelinstvu u kojem su sela grupirana u vesnikate gravitirajuće Prodaviću (Virju) i utvrdi i trgovištu Đurđevec. Pavleš je nazive selišta uzeo iz popisa, odnosno posjeda iz 1439. i 1477. godine. Ta su selišta danas posve nepoznata. Doduše, poznati su njihovi nazivi, ali ne i lokacije, tako da je nemoguće reći o kojem je riječ na osnovu kojeg su Selnice dobile ime.