Često se zapitamo: Kojeg su porijekla nazivi pojedinih naselja, narodnih imena ulica, polja, šuma i sličnih? Zanimljiv je naziv sela Čepelovec, danas pripadajućega Gradu Đurđevcu. O tome među ljudima kruže razne „teorije“, ponajviše ona koja govori o čepolovcima. Dakle, pojedini „znalci“ tvrde da je ovdje riječ o čepu i lovcu, odnosno lovcu čepova (pretpostavlja se onih vinskih na bačvama), što nema baš nikakve veze sa istinskim izvorom naziva. Njegovo porijeklo seže od Srednjeg vijeka, odnosno imena vlasnika posjeda kao dijela đurđevečkoga vlastelinstva. Vlasnik posjeda, župan „Chopou“, prvi put spominje se u jednoj ispravi iz 1237., a 1263. godine navode se međe posjeda „terra Chopou“. Nadalje se podatci o vlasnicima posjeda više puta pojavljuju sve do sredine 16. stoljeća. Na primjer, u drugoj polovici 14. stoljeća navode se plemići „de Chapouch“, Petar i njegovi sinovi Ivan i Juraj, a 1403. godine Juraj se spominje s pridjevkom „de Chapalouch“. Čepelovečki posjed bio je srednje veličine s dva naselja, Gornjim i Donjim Čepelovcem, u sastavu đurđevečke župe. Posjed je opustošen u navali Osmanlija, ali je naziv ostao zapamćen među Đurđevčanima, pa su ga nadjenuli novome selu.

Izvor: PAVLEŠ, Ranko. „Čepelovec u srednjem vijeku“, Scientia Podraviana, god. XIX, br. 21, Koprivnica, prosinac 2007., 24-26