Mjesni odbor Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Đurđevcu (1918.)

15. studenoga 2019. Nikola Cik Zavičajna povijest

Krajem Prvoga svjetskog rata ujesen 1918. godine svima je bio očekivan raspad Austro-Ugarske Monarhije i skoro osnivanje novih nacionalnih država naroda dotad uključenih u njezin sastav (Mađari, Česi, Hrvati…). Tako je došlo i do organiziranja naroda u jugoistočnom dijelu Monarhije, to jest, Slovenaca, Hrvata i Srba. U Zagrebu je 5. listopada 1918. godine osnovano Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, češće nazivano Narodno vijeće. Riječ je o političkom tijelu koje je predstavljalo spomenute narode s prostora Monarhije s ciljem ujedinjenja u novu nezavisnu državu uređenu u skladu s demokratskim načelima. Rezultat toga je Država Slovenaca, Hrvata i Srba stvorena u Hrvatskome Saboru 29. listopada 1918. godine. Novonastala je država zajedno s vijećem kratko trajala, do ujedinjenja s Kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca u Beogradu 1. XII. 1918. godine. Zbog očitog rasula i bezvlašća žurno su osnivani kotarski i mjesni odbori Narodnog vijeća kako bi čim prije uspostavili javni red i mir i osigurali sve uvjete za normalan život. Mjesni odbor Narodnog vijeća u Đurđevcu osnovan je 12. studenoga u nazočnosti kotarskog predstojnika Stjepana Stilinovića. Na čelo odbora izabran je dr. Petar Majer, narodni zastupnik. Tajnikom je postao Milan Berdušek, kotarski pristav, a blagajnikom Matija Cestar, općinski blagajnik u Đurđevcu. U odbor su još izabrani dr. Petar Zrelec, kotarski sudac, dr. Andrija Peršić, odvjetnik i javni bilježnik, Nikola Medvedec, đurđevečki župnik, Tomo Jalžabetić, narodni zastupnik, seljaci Štefo Zrelec, Petar Hodalić i Štefo Štefanov, te Stilinović. Prva odluka odbora bila je da se zbog nužne provedbe javnog reda i sigurnosti zamoli Vijeće u Zagrebu da se za područje kotara na čelo narodne straže postavi jedan viši časnik, a u svakoj općini po jedan časnik ili podčasnik, koji će s narodnom stražom provoditi javni red i mir. Prema izvješću izaslanika središnjeg vijeća, koji je obišao đurđevečko područje, općinski odbori osnovani su u skoro svim općinama.