O tome kako su pojedine domaće životinje poslužile u osmišljavanju raznih uzrečica, poslovica, predviđanja vremena i ostalih frazeoloških oblika đurđevečkoga kajkavskoga govora, pisali smo u nekoliko navrata na primjeru konja, krave, kokoši, mačke i psa. Sada je riječ o svinji. Za primjer neke posluže sljedeći:

debel kak svinče – jako debeo

jesti kak svinče – puno i pohlepno jesti

gda e svinče svinčetu žira skopalo – svoji svoje štite

koj se med poseje meša svijne ga pojedo – ne valja se miješati u tuđe odnose

ako očeš i dajle svijne imati moraš trčka f kotec ititi – vjerovanje

nemre biti sem svijnam kaki  neroscu – ne može biti svakomu jednako

nijena se lena prasica neje vročega dreka najela – lijenčina ništa ne stigne napraviti

prasico sedlati po koga – nepoželjan je tko

prede nego svinče prodaješ treba gap o hrptu zobačami potegnoti. Kuliko zobcovna   pleču bo poznalo tuliko bo više kupcov i cena bo vekša – vjerovanje

rudest kak Ščukine svijne – jako kovrčav

slušati kak prasička dok vu vode šči – pozorno slušati

spati kak gluvo svinče – čvrsto spavati

svinski zasun – momčić (pogrdno)

trinajsto prase – obezvrijeđena, odbačena osoba

vživati kak prase f cekeru – šutjeti i uživati

gotnoti kak telička, cmrknoti kak prasička – želja za obilnim pićem