Rogoz je vrlo raširena biljka močvarnih područja, vrlo poznata Podravcima. Naraste do tri metra visine s dugim linealnim listovima poredanima u dva reda. Na vrhu nosi prepoznatljiv smeđi klip, zvani bat. U Podravini je riječ uglavnom o široklisnom rogozu (Typha latifolia L.). Rogoz je čvrste strukture i dugotrajan, te su i predmeti izrađeni od rogoza poznati po svojoj dugotrajnosti i čvrstini. Nadaleko su poznati cekeri rogožari / logožari, podne prostirke te zidne obloge od pletena rogoza široke 80-100 cm. Osim toga, listom su se omotavali pilki (čepovi), čepi (pipe) i vrata na bačvama. Između ostaloga, u rogožarima su se mogle nositi teže i lomljive stvari jer su im stranice bile krute, a kao cijeli bili su čvrsti i postojani. U njima se nosila hrana težakima na polje, išlo u dućan… Prema Miroslavu Dolencu Dravskom, u naše su krajeve dolazili Zagorci, te su po mrtvicama i rukavcima sjekli stabljike rogoza i vezali je u snopove. Sjekli su ih kratkim noževima sličnima srpu, to jest, špičkima. Kolima su ga odvozili kući gdje su izrađivali spomenute predmete, te ih potom prodavali zajedno s lončarijom putujući kolima od sela do sela.