folder  Kategorija: 

Ukupno:


Bagrem, agacija, nerod

Veliki dio naših šuma i goričkih kolijnaka zauzima bagrem (lat. Robinia pseudoacacia L.), poznat i kao agacija. Latinsko ime Robinia dobio je po Francuzu Ivanu Robinu, koji ga je prvi uvrstio u iskaz drveća. Đurđevčani ovu bjelogoričnu vrstu drveća nazivaju nerod, što...

Tri stare retuširane razglednice Đurđevca

U prvoj polovici 20. stoljeća izdane su brojne razglednice Đurđevcu između kojih smo odabrali njih tri s istom motivom, a koje se ipak po nečem razlikuju. Izrađene su prema jednoj fotografiji, ali su retuširane, tako da je jedna u crnobijeloj...

Izletište u Boriku na Đurđevečkim Peskima

Đurđevečko izletište nalazilo se u loznom rasadniku koji je osnovan 1891. godine radi obnove podravskih vinograda poharanih filokserom i peronosporom. Loznjak je bio smješten na sjeverozapadnom dijelu Peskov uz lokalni put koji njihovim rubnim dijelom vodi prema Molvama, a s...

Litkovec u Đurđevcu

Među starim dijelovima Đurđevca, kao što su  Varaš, Veliki i Mali Brvci, podgrađe i Novo selo, nalazi se i dio naselja zvan Litkovec. Njegovo se ime spominje još 1700. godine, kada je komarnički arhiđakon u izvještaju biskupu zabilježio da đurđevečki...

Kovači

Kovačko umijeće jedan je od najstarijih zanata, a isto tako i potkivački. Svaki je kovač bio veoma cijenjen u selu, a sam posao bio je vrlo težak. Za nj je bila potrebna snaga i spretnost. Do pojave željezne robe u...

Preslica

Zimi, kada nije bilo radova u polju, žene su prele i tkale kako bi ukućanima mogle izradile odjeću, i ostale platnene proizvode potrebne u domaćinstvu, a napose djevojkama potrebno ruho za udaju. U svemu tome preslica je zauzimala veoma važno...

Obitelj Rába na Husinji

Husinja dio je hrvatskog teritorija, odnosno općine Ferdinandovac, koji je rijekom Dravom fizički odvojen od matice zemlje. Nalazi se na lijevoj obali Drave nasuprot Brodiča. Do nje stiže se skelom. Husinja okružena je suhim jarkom koji je ujedno i granica...

Podravske dude – tradicijsko glazbalo

Dude jedan su od najstarijih podravskih glazbala, koje su u našim krajevima gotovo potpuno nestale. Vrlo su slične gajdama, od kojih se razlikuju po broju piskova na svirali, prema zvuku, te po načinu i tehnici sviranja. Podravske dude u svirali...

Đurđevečki mesar Franjo Jezerčić (1906. -1974.)

Među brojnim obrtnicima koji su trbuhom za kruhom došli u Đurđevec i u njem se skrasili, bio je mesar Franjo Jezerčić. Jezerčić rođen je 5. veljače 1906. (Pekel / Dravograd), a u Đurđevec došao je 1938. godine. Oženio je Anđelu...

Nikad sagrađeno „Prosvjetno ognjište“ u Đurđevcu

Poznati hrvatski arhitekt Aleksandar Freudenreich, uveo je u hrvatsku arhitekturu 20. stoljeća  novi tip društvenih objekata nazvanih Hrvatski dom. Takvi su domovi, s popratnim prostorijama i velikom salom za održavanje raznih priredaba, trebali biti utočište svih mjesnih društava i udruga....

„Drevejnaki“

Naši su stari osim raznih opanaka, obuvali na noge i drevejnake. Izrađivali su ih od mekog drveta; vrbe, lipe i topole. Drvene su klompe bile čvrste i trajne a nosili su ih po blatnom terenu, a ponajviše zimi i po...

Učitaj još
Podravske širine