„Baril“
Kao što se danas vino z goric nosi kući u plastičnom karnistru, tako se nekoć nosilo v barilu. Možemo ga opisati kao vrstu drvene bačvice zapremine do pet litara. Kad bi stari barili znali govoriti, ispričali bi mnoštvo šaljivih zgoda...
folder Kategorija:
Ukupno:
Najstariji pisani izvor o postojanju legende o Picokima
Đurđevčan Tomo Jalžabetić uspostavio je suradnju s Antunom Radićem, koji je stajao na čelu Odbora za narodni život i običaje JAZU-a, za koji je 1898. godine počeo pisati o narodnim običajima u Đurđevcu. Unutar toga rukopisa nalazi se i zasad...
Povijesno izvorište legende o Picokima
Sama legenda o Picokima potječe još od osmanskog doba, dakle 16. stoljeća. Povijesne činjenice govore da su Osmanlije zauzele Slavoniju i počela nadirati uz Dravu. Čete Ulama-bega zauzele su 2. kolovoza 1552. godine Viroviticu i 8. kolovoza našle se podno...
Koja je simbolika pijevca, odnosno picoka?
Pijetao je simbol plodnosti, znak budnosti i pripravnosti; u seoskom dvorištu on je gazda, navjestitelj dana. U kajkavskim narodnim izrekama, pa tako i u đurđevečkima, kukurikanjem predviđa nečiji dolazak (Dok pevec kukuriče nešče bo došel), a međusobnom borbom pijevci najavljuju...
Što predstavlja riječi picok?
Picok znači pjetlić, pefčec, i to je izvorna đurđevečka riječ. Ta je riječ umanjenica isto kao ftičok, cucok, batok, purančok, vidok, ili pak Đurok, Ivok, Štefok i slične. Da nema legende ona bi danas bila zaboravljena. Vrlo se rijetko koristi,...
Što je legenda?
Kao što znamo, zadnji vikend mjeseca lipnja odavno je rezerviran za đurđevečku Legendu o Picokima, odnosno Picokijadu. Treba pojasniti što je u stvari sama legenda? Govoreći općenito o legendi možemo reći da predstavlja narodnu priču o životu neke osobe ili...
Zašto su Đurđevčani svoje krave nazivali bademkama?
Vladin gospodarski odjel omogućio je 1908. godine nabavu rasplodnih simentalskih junica za kotare Bjelovar, Sv. Ivan Žabno i Đurđevec. Za đurđevečko područje nabavu je preuzela Hrvatska seljačka zadruga u Đurđevcu, dok su općine određivale svoje seljake izaslanike koji su o...
„Trlica“
Trlica je drvena naprava poput velikog noža koji je vrhom pričvršćen između dvije paralelne daske. Služila je za obradu konoplje. Žena je jednom rukom držala nož za rukohvat, te ga spuštala i podizala, a drugom ubacivala rukovet stabljika konoplje u...
„Kleščeci“
Ova neobična naprava, zapravo pomagalo kod tkanja, malo je poznata mladim naraštajima. Na svoja dva kraja kleščeci su bila nazubljeni a dali su se podešavati po dužini. Služili su u procesu tkanja za držanje platna napetim, jer se znalo uvijati...
Školska pločica / tablica
Poslijeratni učenici, misli se na Drugi svjetski rat, dobro se sjećaju školske pločice koja je dostojno zamjenjivala bilježnice, kojih tada u školama nije bilo zbog nedostatka papira. Pločica se nalazila u drvenom okviru. jedna strana bila je s crtovljem za...
Ivan Ferenčić – otac kruške đurđevečka trorotka (1899. – 1971.)
Ivan Ferenčić rođen je u Đurđevcu 7. lipnja 1899. godine. Bio je napredan seljak koji se aktivno bavio voćarstvom, cvjećarstvom i pčelarstvom, te eksperimentirao s cijepljenjem voćaka. Nije završio neke veće škole, ali je bio načitan i posjedovao je podosta...
Ignjat (Vatroslav) Čivić pl. Rohrski (1802.-1865.)
Krajiški časnik Ignjat/Ignac (Vatroslav) Čivić pl. Rohrski rođen je u Karlovcu 1802. godine u obitelji krajiškog časnika Ignaca i Franciske Čivić. Plemićki naslov stekli su njegov otac i stric, koji su izvojevali pobjedu u bitci kod mjesta Rohra 1809. godine....
Učitaj još