folder  Kategorija: 

Ukupno:


Nazivi močvarnih područja đurđevečke Podravine

Na spomenutom je području pred nekoliko stotina godina prevladavao veoma vlažan i vodotopan teren, od močvara u okolici Đurđevca, Virja, Molva i drugih naselja pa sve od pijesaka do rijeke Drave. To su područje zauzimale prostrane šume, bare, poplavljene livade,...

„Voščenka“

Voščenka / poljska preslica (Equisetum arvense L.) trajna je zeljasta biljka iz porodice preslica (Equisetaceae). Poznata je kao korov, ali i kao veoma ljekovita biljka. Pored toga, u davnoj prošlosti upotrebljavala se kao sastojak smjese za zgrušavanje mlijeka i za pranje...

Književno stvaralaštvo Đurđevčana

Đurđevečki književni autori pojavljuju se puno prije nego likovni umjetnici, ali se njihovo stvaralaštvo svodi na pojedince koji su djelovali uglavnom zasebno bez povijesno-književnog slijeda. Prvi se javio svećenik Josip Hajduković svojom zbirkom poezije 1909. godine, dok je  prvu polovicu...

Raspela na međama virovske župe

Raspela koja se nalaze postavljena uz prometnice potječu uglavnom iz 19. stoljeća i odraz su privrženosti ljudi nekoga kraja svojoj vjeri. Mjesta na kojima su takva raspela postavljena nisu slučajno odabrana. Najčešće je to na raskrižjima putova ili na mjestima...

Agronomka prof. dr. Katarina Štampar (1920.-1994.)

Poznata hrvatska agronomka Katarina Štampar rođena je u Virju 6. lipnja 1920. godine. Diplomu i doktorat stekla je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ondje je radila kao profesorica od 1966. godine. Katarina Štampar izradila je 1956. godine doktorat pod...

„Bota“

Bota je drveni kraći štap od žilavog i čvrstog drva, odnosno grane. Bog zna gdje sve bota nije upotrebljavana. Ako bi morali početi od čega, onda su to dječje pastirske igre. Nema skoro nijedne igre u kojoj bota nije prisutna...

„Fačuk“

Fačuk je kajkavski naziv za izvanbračno dijete, a dolazi od mađarske riječi fattyú. Gledamo li u prošlost, i imajući u vidu da je prijašnje društvo bilo moralnije nego današnje, ipak je bilo nezakonite djece. Premda su djevojke i žene danonoćno...

„Iža f kluč“

Govorimo li o starim kućama u podravskim naseljima često čujemo da je iža napravlena f kluč. Takav način gradnje potječe iz vremena Vojne krajine. Tada su kuće bile velike i prostrane, građene od drveta i pokrivene slamom i šindrom, rjeđe...

„Svečeci i delo“ – narodna vjerovanja

Mnoga podravska narodna vjerovanja povezana su s određenim svetcima (blagdanima) u kalendaru. Danas vam predstavljamo nekoliko narodnih vjerovanja o ženskim poslovima u kući koji se nisu smjeli obavljati na određene blagdane jer bi dotične osobe spopalo kakvo zlo. Vjerovanja su...

Obitelj Brenner u Pitomači

Franz Brenner (1802. – 1865.) doselio se u Pitomaču iz Austrije sa suprugom Anom rođ. Hauer (1819. – 1863.) sredinom 19. stoljeća. Zajedno sa sinom Ferdinandom (1835. – 1903.) otvorio je veliku trgovinu 1859. godine u obiteljskoj kući preko puta...

„Dvor“ – dvorište

Podravci bi rekli za svoje imanje da je to gruntišče, parcela s pripadjućom ižom (kućom), škednom (štagljem), kocom (svinjcem), vrtom i potkućnicom u vidu travnika i moguće livadom ili manjom oranicom, ovisno u kojem se dijelu naselja gruntišče nalazilo. Prostor...

Grom ubio goste na svatovima u Virju 1763. godine

Vrlo neobičan i tragičan događaj zabilježen je u Virju u svibnju 1763. godine. Kada su se 14. svibnja 1763. godine u Virju vjenčali Pavao Vlahović i Marija Glavanđa na proslavi vjenčanja sakupili su se njihovi rođaci i drugi uzvanici. No,...

Učitaj još
Podravske širine