folder  Kategorija: 

Ukupno:


Školske zgrade u Šemovcima

Iako je škola u Šemovcima počela djelovati 1804., prvu školsku spomenicu počeo je voditi učitelj Ljudevit Luketić 1888. godine. Prema njegovom pisanju prva školska zgrada nalazila se preko puta današnje crkve. Građena je od cigle i pokrivena crijepom ali je...

Luka Sekelj (oko 1500. – 1575.)

Kada se govori i piše o povijesti Podravine obavezno se spominje ime Luke Sekelja. Bio je to veleposjednik i vojskovođa kojem je kralj Ferdinand I. Habsburgovac 1546. godine povjerio tri važne utvrde u Podravini, u današnjim Đurđevcu, Virju i Koprivnici,...

Vojnička zakletva naših Đuroka iz 18. stoljeća

Težak život naših graničara Đuroka u Vojnoj krajini bio je reguliran brojnim zakonskim odredbama, pa tako i zakonom kojem su podlijegali kao vojnici. To se odnosi na vojnički zakon Ponovieni woinicski kotrigi articulj iz sredine 18. stoljeća. Zakon se sastoji...

Opis župe u Ferdinandovcu iz 1852. godine

Prema zahtjevu zagrebačkoga biskupa Jurja Haulika svi su župnici prema određenom obrascu morali dati opis svoje župe. Tome se odazvao i župnik u Ferdinandovcu Ivan Južak. Takvi opisi dali su vrlo značajne podatke o župama ali i činjenice važne za...

Srednjovjekovna utvrda u Svetoj Ani

Odavno se zna o postojanju srednjovjekovne utvrde na visokom brijegu ponad Svete Ane. Mještani ga nazivaju Gradine. O njoj je pisao i istraživao na licu mjesta Zvonko Lovrenčević iz Bjelovara. Slično istraživanje pokušao je obaviti i đurđevečki književnik Đuka Tomerlin...

Narodna priča – “Kak je čovek na spoved išel?!”

Česta je tema narodnih priča o čovjeku, župniku i ispovijedi. Jednu je ispričao jegedaš Pero Subotičanec (1906.) iz Drenovice. Jempot je bil tak jeden preveč prekšen čovek, al je itak bil pobožen, išel redno k meši, obnašal cirkvene dužnosti i...

Ženidba u Vojnoj krajini

Da bi se krajiški mladić oženio morao je od pukovnijskog zapovjednika najprije dobiti ženidbenu dozvolu (Heurath-Licenzen), a svaki prosac mlađi od dvadeset i četiri godine morao je predočiti i potvrdu o pohađanju vjeronauka. Pored toga mladenci su morali donijeti i...

Poslovice đurđevečkoga kajkavskoga govora

Poslovica predstavlja, kratku, sažetu, oštroumnu, duhovitu i  slikovitu izreku koja izražava opažanje, mišljenje ili tvrdnju o određenoj životnoj pojavi. Dio niže nvedenih poslovica prikupljen je i objavljen u rječniku đurđevečkoga kajkavskog govora autora Jele Maresić i Vladimira Miholeka. Sve prikupljene...

Trgovine tkaninom i manufakturnom robom u Đurđevcu

Dosadašnji raspoloživi povijesni podatci govore da su u Đurđevcu u krajiško doba, dakle do 1871. godine već poslovale trgovine mješovitom robom. O njihovim vlasnicima možete pročitati na našoj mrežnoj stranici. Takvih trgovina bilo je najviše tijekom godina. Prva trgovina metražne...

Progon đurđevečkog župnika Jakova Novosela nakon 1945. godine

Komunisti su odmah nakon Drugoga svjetskog rata krenuli u obračun s Katoličkom crkvom koju su smatrali klasnim neprijateljem, odnosno jedinom oporbom koja bi mogla ugroziti njihovu vlast. Zato su mnogi hrvatski svećenici nevini progonjeni, klevetani i zatvarani, a dio njih...

“Jačmena, prosena i ajdinska kaša”

Budući da su naši Podravci izraziti poljodjelci kaše na njihovu jelovniku bile su vrlo česte. Gazdarice su pripremale kaše od žitarica, odnosno cijelog zrna jačmena (ječma), ajdine (heljde) i proje (prosa). Zrnja spomenutih žitarica moralo su se prije kuhanja pripremiti...

Zadružni dom u Đurđevcu

Spletom okolnosti o gradnji zgrade Zadružnog doma u Đurđevcu imamo malo podataka. Tadašnje vlasti pokrenule su 1948. godine projekt izgradnje zadružnih domova širom Hrvatske, pa tako i u podravskim selima. U Đurđevcu je osnovana uprava za izgradnju domova, a pri...

Učitaj još
Podravske širine