Veliko slavlje zbilo se u Goli 20. kolovoza 1892. godine. Mještani su slavili 70. obljetnicu postojanja sela i 50. obljetnicu župne crkve. Proslavi su bili nazočni kotarski predstojnik Koloman pl. Matačić i svi veći kotarski službenici i uglednici grada Koprivnice, a svirala je gradska glazba. Svetu misu predvodio je otac provincijal kapucina u Varaždinu dočekan od domaćeg župnika Ivana Čavličara i skoro 2.000 ljudi pred crkvom. Izvjestitelj u novinama piše o nastanku sela. Mjesto, gdje sada postoji Gola, bijaše do 1822. godine obrašteno gustom šumom, jedino gdje je sada crkva bijaše po prilici jedan četvorni kilometar pusto i golo, po tome je mjestu ime Gola. Oko ovoga gologa kraja naselilo se je 1822. godine nekoliko stanovnikah iz župe Drnje i nekoliko iz župe Mosti. Godine 1824. po nagovoru župnika drnjanskoga Ivana Sabolića sagradili su naseljenici golanski drvenu kapelicu. U tu je kapelicu dolazio svaki mjesec kapelan iz Drnja vršiti službu božju, nu radi pretežkoga prelaza preko Drave kao i voljom tadanjih žiteljah ustrojena je 1827. godine ovdje župa, te je bio imenovan drnjanski kapelan Stjepan Ambreuš župnikom. Župna crkva sagrađena je 1842. godine. Župljani su pretrpjeli i burnu 1848. godinu i veliku poplavu nakon razlijevanja Drave 1851. godine. Nadalje piše o Ždaljanima: Ovopodručno selo Ždala spadalo je do 1827. godine magjarskoj župi u Brežnici, te je iste godine pripojeno ovoj župi, nu Ždaljani, koji su još i dan danas polumagjari, nisu se mogli nikako priljubiti ovoj župi, i zato se župnici u analih ove župe gorko tuže na Ždaljane, da su bezbožnici, i da za crkvu ništa neće doprinašati, dočim je biskup Haulik proti Ždaljanima morao i prisilna sredstva upotriebiti da dodju k svetoj potvrdi. No, kako kaže novinar, Ždaljane je preobrazio kasniji župnik Pavao Kušter tako da su si sami 1884. godine sagradili svoju crkvu i otad nije bilo nikakvih problema. Od 15. siječnja 1890. godine opstoji i mjesna općina, za Golu, Gotalovo i Ždalu. Mještanima je to puno značilo, s obzirom da su prije pripadali općini Peteranec i općini Virje.