folder Kategorija:
Ukupno:
Svako mjesto u svojoj povijesti barem je jednom zadesio veliki požar. Jedan takav požar dogodio se u Budančevici 13. ožujka 1890. godine. Trogodišnje dijete Antuna Štimca igralo se žigicama pa se zapalio stog slame iza štaglja. Vatra je zahvatila štagalj...
Franjo Viktor Šignjar rođen je 20. ožujka 1882. godine u Virju. Nakon završene osnovne škole u Virju i i dva razreda gimnazije u Bjelovaru školovanje je nastavio na Učiteljskoj školi u Zagrebu. Kao učitelj radio je Brodu na Kupi, Brinju...
Fašenske (pokladne) zabave u Đurđevcu odavno se ne održavaju. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća bile su privilegija nižega građanskog sloja. Priređivala su ih razna mjesna društva u dvoranama mjesnih gostionica i svratišta (Nöthig – K ugarskom kralju,...
Početkom 1904. godine došlo je do vala pobuna seljaka jer je ovim dijelom Podravine netko proširio glas da će im vlast oduzeti pravo vlasništva nad Zemljišnim zajednicama. Zato je došlo do spontanih pobuna seljaka. Već od 28. siječnja 1904. godine...
Pedagog i etnograf Ferdo Hefele putovao je 1890. godine Hrvatskom pa je svoje dojmove s puta uvrstio u malu knjižicu. U kratkim crtama opisao je mjesto, te iznio svoj dojam slabo uređenog mjesta. Zabilježio je: „Od Virja do Đurđevca jedan...
U kolovozu 1937. godine na sudu je završio nezaposleni postolar Jakob Lukić iz Virja i sluškinja Agneza Mlinarić. Ovo dvoje ljubavnika dvije je godine haralo po Beogradu provaljujući u stanove. U 14 krađa pokrali su novca, nakita, dragocjenosti, pribora za...
O kazališnom životu u Đurđevcu već smo pisali u nekoliko navrata. U spomenutim tekstovima prva predstava domaćih glumaca zabilježena je 1896. godine. Riječ je o glumcima amaterima (diletantima), većinom pripadnika mjesnih intelektualaca, odnosno članova obitelji državnih službenika i domaćih veleposjednika,...
Podravec je neke svoje sprave nazvao po životinjama, na primjer, kobila i koza. O kobile smo već pisali. Koza je slična sprava. Riječ je drvenoj klupici koja na jednoj strani stoji na dvije štapaste noge a druga je strana usađena...
Iz starosjedilačke đurđevečke obitelji Semeraj potekao je svećenik Stjepan Semeraj. Rođen je u Đurđevcu 9. srpnja 1793. godine kao drugo dijete graničara Mate i Ane Semeraj rođ. Šegrt. Osnovno obrazovanje stekao je u školi u rodnom Đurđevcu, a nastavio u...
Malo je poznato da je u 18. stoljeću bilo mnogo redovnika pavlina koji su potekli iz Đurđevca. Među njima je bilo uglednih teologa, profesora, a i jedan general pavlinskog rada. To je bio pavlin Gerard ili Gerardo Tomašić. Prema dostupnim...
Dana 17. rujna 1899. godine postavljeno je i posvećeno raspelo u đurđevečkom kvartu Novo Selo. Kameno raspelo je izrađeno u Koprivnici brigom i troškom đurđevečkog župnika Josipa Banješa, a u nabavci su sudjelovali i sami Đurđevčani. Župnik je nabavio...
Dosadašnje spoznaje o povijesti ovog dijela Podravine govore o postojanju nekoliko srednjovjekovnih utvrda. Uglavnom su poznate njihove lokacije i ponešto činjenica o njihovim vlasnicima. No, o kakvoj utvrdi u Šemovcima skoro da nema nikakvih podataka. O postojanju spomenute utvrde pisao...