folder Kategorija:
Ukupno:
Prugovec je na arheološkoj karti Podravine zauzeo značajno mjesto, odmah od početaka arheoloških našašća i istraživanja od 1880-ih. Neki Pintarec, pastir iz Prugovca, 1887. godine napasao je stado pola sata hoda jugozapadno od istoga sela na pjeskovitom pašnjaku Peskulače, kod...
Riječ je o starom narodnom običaju vezanom uz gradnju kuće, odnosno podizanju građe i krova. Krov je imao određenu simboliku. On je dijelio gornji prostor, odnosno nebo, od donjeg svijeta, to jest ljudi. Bio je granica između dvaju svjetova i...
Na poticaj Narodnog odbora Kotara Đurđevac na sjednici Narodnog odbora Općine Virje od 21. prosinca 1952. godine stavljeno je na dnevni red imenovanje mjesnih ulica. Nakon rasprave svih odbornika donijeta je zajednička odluka da postojeće nazive zadrže sljedeće ulice: Mitrovica,...
Za ovaj dio ženskog rublja poznajemo nekoliko naziva: mider njem.) korzet (franc.) i na hrvatskome steznik. Đurđevečki govor poznaje naziv mider, a ujedno je predstavljao ne samo steznik nego i grudnjak. Seljačke pak žene grudnjak kao žensko rublje ne poznaju...
U Hrvata su prava prezimena javljaju već u 12. stoljeću u primorskim gradovima. Za prezimena je vrlo važan Tridentski koncil (1545. – 1563.), nakon kojeg su crkvene župe bile obvezatne voditi matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih, a time se...
Premda nije povjesničar, Fra Josip Grivić (Drenovica, 1946.) osjetio je potrebu da u pisanoj riječi sačuva povijest Novoga Virja, odnosno Virovskih Konaka. Stoga se dao na prikupljanje podataka kako bi na jednom mjestu prikazao presjek povijesti svoga rodnog mjesta i...
Kad Podravci govore o vrani, zapravo je riječ je crnoj vrani. Pored nje razlikuju gavrana jer je nešto veći i prepoznatljiv po većem kljunu. Nazivaju ga garvan. Od sličnih ptica poznaju i srako (svraku). Crna vrana (Corvus corone corone L.)...
Nedugo nakon dolaska Morseovog telegrafa i brzojava u Hrvatsku 1854. godine, u Narodnim novinama pojavio se 1870. godine članak nekog izvjestitelja koji je putovao iz Bjelovara u Đurđevec. U Šemovcima je susreo dvojicu Virovaca, boljih gospodara. Vračajući se iz šume...
Od novijih osobnih imena potrebno je spomenuti jedno ime koje je značajno za Podravinu, a danas je najprisutnije na đurđevečkom području. Ono je rijedak primjer koji nam ukazuje kako je nastalo novo ime. Da bi još bolje dočarao bogatstvo govora,...
Drvo je oduvijek blisko čovjeku. Ono stvara toplu i intimnu atmosferu. Drvo je bilo glavni građevni materijal, za kuće, nastambe, alate, igračke i ukrase, a pri obradi podatno i prikladno za rezbariju i duborez. Mnogi ukrasi mogu se vidjeti na...
Đurđevec i okolica obiluje brojnim starim nazivljem oranica, livada, šuma, kanala, brjegova, greda, konaka, te ostalim toponimima. Velika ih je veća zaboravljena. Među nje bi mogli uvrstiti i one koji su dobili ime po nekom obilježju, a koje je vremenom...
Podravci su oduvijek držali pčele u košnicama na svojim okućnicama i poizvodili med, uglavnom za svoje potrebe. Viškova meda bilo je malo a razni prekupci rušili su mu cijenu. Pčelarilo se na tradicionalan način, što je uvidio đurđevečki učitelj Milan...